Sveučilišna knjižnica u Splitu poziva studente zainteresirane za sudjelovanje na ovogodišnjoj književnoj večeri Krasnorječje da do 30. studenoga 2026. dostave svoje pjesme ili kraće prozne uratke na adresu: krasnorjecje@svkst.hr, uz naznaku predmeta: Krasnorječje.

Sudjelovati mogu svi studenti Sveučilišta u Splitu s najviše 3 rada, s tim da ukupna količina teksta ne prelazi 2700 znakova s bjelinama. Radovi se šalju u privitku, u Word formatu. U prijavi je potrebno navesti ime i prezime studenta, godinu studija, naziv fakulteta te e-mail i telefon za kontakt.

Sudionici dosadašnjih književnih večeri mogu se prijaviti samo s radovima koje nisu dosad prezentirali u Knjižnici.

Ovogodišnja, sad već četvrta, književna večer održat će se u prosincu 2026. u Sveučilišnoj knjižnici.

Kao i prethodnih godina, veselimo se vašim riječima, stihovima i susretu!

Tvrtka Statista održat će 5. studenoga 2026. godine online radionicu o korištenju alata umjetne inteligencije u znanstvenom i akademskom radu.

Sudionici radionice imat će priliku čuti više informacija o samoj platformi, o različitim izvorima i vrstama podataka koje platforma sadrži i kako ih koristiti ovisno o namjeni, o mogućnostima pretraživanja i pronalaženja relevantnih podataka i publikacija te o praktičnom i odgovornom korištenju AI alata sa svrhom podrške u provođenju istraživanja.

Svoje sudjelovanje možete prijaviti putem mrežnoga obrasca.

Back to School: AI risks and how to handle them

Četvrtak, 5. 11. 2026., 10:00 – 11:00

Obrazac za prijavu

(Preuzeto s Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu – baze.nsk.hr)

Ovom prilikom donosimo nekoliko detalja o nedavno nabavljenom primjerku moralističkog traktata Marka Marulića Dictorum factorumqve memorabilium libri sex; siue, De bene beateque viuendi institutione… (Pouke za čestit život… ili Institucija). Djelo je u Antwerpenu 1577 godine tiskao Gerard Smiths, a objavio John Fowler (prethodno čuveni londonski nakladnik djela Markantuna de Dominisa).

Posebnost je ovoga primjerka, između ostalog, što čak četiri ex librisa (umjetnički ili tipografski znak vlasništva) svjedoče koliko je Marulić bio cijenjen među europskim intelektualcima od 16. do 20. stoljeća. Moguće je pretpostaviti kako je prvi vlasnik, s rukopisnim ex librisom na licu i naličju korice – MANG 1583. – M.[agister] Abraham Nagel [Nagilius]; svećenik i teolog, rođen oko 1550. godine u Schwäbisch Gmündu. Njegov ex libris prati i citat iz Ovidijevih Metamorfoza non est mortale quod opto (Ono što želim, nije prolazno).

Slijedi Johann Faschinger (oko 1590. – 1664.), župnik i dekan u Halleinu kod Salzburga, bibliofil čija je zbirku knjiga nakon njegove smrti pripala samostanu sv. Josipa (Conventus S. Josephi) u Innsbrucku.

Treći vlasnik – Maurizio Bettoja, član znamenite obitelji hotelijera koja i danas djeluje u Rimu, predstavlja se obiteljskim grbom s geslom In tempestate securitas (Sigurnost u nevremenu).

I na kraju – vlasnik Alessandar Dudan (Split, 1883. – Rim, 1953.), član splitske i trogirske plemićke obitelji, talijanski povjesničar umjetnosti, političar te senator Kraljevine Italije ostavlja jednostavan otisnuti žig svoga ex librisa – Libreria senatore Dudan Spalato.

Sve njih nekada i nas danas, povezuju misli Marulićeva djela koje na hrptu ponosno ističe zapis – Marul Spalatensis Dicta et facta memorabilia.