Jelena Prgomet, studentica informacijskih znanosti u Zadru, koja je završila tečaj hrvatskog znakovnog jezika Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba „Dodir“, u sklopu studentskog projekta i prakse, knjižničarima Sveučilišne knjižnice u Splitu održala je prezentaciju o hrvatskom znakovnom jeziku. Knjižničari su tom prigodom doznali kako komunicirati s osobama oštećena sluha te bolje spoznali njihove posebnosti i potrebe. Upoznali su se s jednoručnom i dvoručnom abecedom, a vidjeli su i kako znakovati pojedine riječi (npr. student, fakultet, knjiga, knjižnica i sl.).
Jelena je mislila i na studente te im je u korisničkim prostorima ponudila niz prigodnih materijala.
Vjerujemo kako je i održana prezentacija bila korak u ostvarenju ciljeva održivog razvoja.
Obilježavajući 450. obljetnicu rođenja i 375. godišnju smrti Bartola Kašića (Pag, 15. 8. 1575. – Rim, 28. 12. 1650.), isusovca, jezikoslovca, učitelja i književnika, prigodno se podsjetiti Kašićeve uloge u hrvatskom jezikoslovlju.
Kašić je ostao zapamćen kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo, pisane latinskim jezikom i po uzoru na tadašnje gramatike latinskoga jezika. Time se Kašić upisao u povijest kao začetnik standardizacije hrvatskoga jezika. Zanimljivo je da mu je apozicija oca hrvatske gramatike pripala gotovo slučajno. Naime, kako sam kaže u predgovoru gramatike, ne bi se nikada svojevoljno prihvatio toga posla „da nije bilo utjecaja onih čijoj se volji nije dopušteno protiviti“ i potrebe da se olakša učenje ilirskog jezika redovnicima koji su dobili misiju poučavati narod „kršćanskim zakonima“ na materinskom jeziku.
Kašić u gramatici ne opisuje određeno narječje, već se ponajprije oslanja na književne izvore te u gramatici opisani idiom iskazuje i štokavska i čakavska obilježja. Na samom početku bavi se grafijom, zalažući se za uspostavu idealnog odnosa 1 slovo – 1 glas.
Digitalizirani primjerak izvornika iz 1604. dostupan je putem Digitalne zbirke NSK:
Premda se Kašić ne može smatrati i prvim leksikografom (ta je čast pripala Faustu Vrančiću), potkraj 80-ih 20. st., nakon niza ekspertiza i polemika, Kašiću je atribuiran i rukopisni rječnik pronađen u samostanu Male Braće u Dubrovniku (poznato je da je Kašić službovao u tom gradu). Preslika rukopisa uz tiskani rječnik te studije o rukopisu ukoričeni su i objavljeni pod naslovom Hrvatsko-talijanski rječnik: s Konverzacijskim priručnikom 1990. kao editio princeps te ponovno 1999. (Kršćanska sadašnjost : Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku), a Sveučilišna knjižnica u Splitu posjeduje oba (signature: 91.682 / 24 i OP 811.163.42(038)=131.1 5 / 1990 te OP 811.163.42(038)=131.1 5 / 1999).
U Sveučilišnoj galeriji Sveučilišta u Splitu sinoć je svečano otvorena izložba grafika Virgilija Nevjestića, jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, istaknutog hrvatskog slikara, grafičara i pjesnika.
Tijekom svečanosti, Zaklada Virgilije Nevjestić uručila je Sveučilišnoj knjižnici u Splitu vrijedan dar – grafiku iz autorova opusa. U ime knjižnice, vrijedno umjetničko djelo primila je ravnateljica knjižnice Ana Utrobičić, zahvalivši Zakladi na ovom velikodušnom daru koji će obogatiti kulturnu i umjetničku zbirku knjižnice te doprinijeti njenoj daljnjoj valorizaciji.
Ovaj dar trajno će obogatiti fundus knjižnice i biti podsjetnik na važnost očuvanja baštine i suradnje između kulturnih ustanova. Zahvaljujemo organizatorima i Zakladi Virgilije Nevjestić na ovom iznimnom doprinosu kulturnoj sceni Sveučilišta i Grada Splita.
U prekrasnom ambijentu MedILS-a, na Šetalištu Ivana Meštrovića u Splitu, sinoć je održano svečano predstavljanje pjesničko-grafičke mape List je čovjek koji hoda zrakom: hommage Luku Paljetku, u organizaciji Sveučilišta u Splitu i Sveučilišne knjižnice u Splitu.
