Kako knjižničari traže istinu

Daktilograf, liftboj, galvanoplastičar, kušač hrane, kočijaš, lovac robova, picaferaj, pijanist u kino dvorani, sakupljač pijavica, slovoslagar … Ovo bi bio mogući početak dugog popisa ljudskih zanimanja koja su ostala negdje ispod kotača tehnološkog i društvenog razvoja. Za neka od tih izumrlih zanimanja možemo pretpostaviti opis radnog dana, za druga bi se trebalo potruditi i istražiti.

Predviđanja kažu kako će se skoro i knjižničar naći negdje između galvanoplastičara i kušača hrane, ali dok se pripremamo za taj prijelaz, valjalo bi odgovoriti i na pitanje: što knjižničari rade danas, upravo sada, dok vam agent umjetne inteligencije kroji dan? Knjižničari se još uvijek trude; tragaju za provjerenim informacijama do kojih ćete doći brzo i jednostavno. Protekle dvije godine knjižničari iz preko osamdeset hrvatskih knjižnica sudjelovali su na projektu implementacije novog knjižničnog sustava koji bi trebao omogućiti upravo to – jednostavan pristup kvalitetnim informacijama.

Kroz isti zahtjevni proces prolazili su i knjižničari iz naše partnerske knjižnice Sveučilišta Penn State. Kolegica Ruth Kitchin Tillman istražila je kako su knjižničari doživjeli i preživjeli migraciju u novi sustav. Njezin članak (na engleskom jeziku) dostupan je ovdje.

Kao što i knjižničari u članku kažu, novi sustav Primo Ve dorađivat će se još dugo. Dodajemo: postat će bolji što ga vi više budete koristili i tražili više – od sustava i od knjižničara.

Ciljevi:

Novi broj časopisa „News in Conservation”

Objavljen je novi broj časopisa „News in Conservation”, koji izdaje International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works (IIC). Cijeli broj dostupan je na mrežnim stranicama IIC-a.

Broj za kolovoz–rujan 2026. donosi teme iz suvremene konzervatorsko-restauratorske prakse: konzerviranje oslika palače Golestan u Teheranu, djelovanje organizacije Conservators Without Frontiers te projekte nominirane za IIC Keck Award 2026.

Posebno su zanimljive teme vezane uz papir i pisanu baštinu, uključujući zaštitu arhivskih zbirki u Kambodži i prikaz publikacije o povijesti, proizvodnji i konzerviranju plavog papira. Broj se bavi i obrazovanjem konzervatora-restauratora, kroz novu publikaciju ENCoRE-a i E.C.C.O.-a o specijalizacijama i povezivanju obrazovanja s potrebama struke. Vrijedno štivo za konzervatore-restauratore, studente i sve zainteresirane za očuvanje kulturne baštine.

Ciljevi:

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i poticanja otvorenog razgovora o temi o kojoj se još uvijek ne govori dovoljno. Svi se ponekad susrećemo sa stresom, umorom, tjeskobom ili osjećajem da nam je svega previše, no o tome nije uvijek lako govoriti. Često pokušavamo sve zadržati za sebe jer ne želimo opteretiti druge ili mislimo da bismo se sami trebali nositi s onim što nas muči. Zato je važno na vrijeme prepoznati kada nam je teško, razgovarati s osobama kojima vjerujemo i kada je potrebno potražiti stručnu pomoć.

Briga o mentalnom zdravlju nije znak slabosti, već važan dio brige o sebi. To je posebno važno za studente koji se, uz svakodnevne obaveze, često suočavaju s pritiskom rokova, ispitima, učenjem i osjećajem da uvijek moraju još nešto postići. Ne moramo sve prolaziti sami, a traženje podrške može biti prvi korak prema tome da se osjećamo bolje. Ponekad nam već samo razgovor, nekoliko stranica dobre knjige ili trenutak predaha mogu pomoći da zastanemo i posvetimo malo pažnje sebi. Knjižnica je pritom mjesto u kojem kroz knjige i druge izvore možemo pronaći nova saznanja, drugačije perspektive i bolje razumjeti vlastite osjećaje, stres i različite aspekte mentalnog zdravlja.

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja izdvojili smo nekoliko naslova iz našeg fonda koji se bave upravo tim temama.

• Gabor Maté – Mit o normalnom

• Sabine Wery von Limont – Tajni život duše

• Lori Gottlieb – Možda da porazgovaraš s nekim: priče s terapije

• Viktor E. Frankl – Čovjekovo traganje za smislom

Ciljevi:

Europski dan jezika i jezična raznolikost

Nedavno je (26. rujna 2026.) obilježen 25. rođendan Europskog dana jezika. Inicirali su ga Vijeće Europe i Europska komisija 2001. godine s ciljem poticanja učenja jezika, međukulturnog razumijevanja i (p)održavanja jezične raznolikosti kao važnog segmenta europske baštine.

No, jeste li se ikada zapitali zašto se jezici stvarno razlikuju? Možda ste već čuli za legendu o zidanju kule babilonske i pomiješanim jezicima kako bi se ljudima otežala komunikacija, a time ih se spriječilo da dosegnu nebo…

Međutim, tajnu jezične raznolikosti otkriva lingvistika. Različitost jezika proizlazi iz arbitrarnosti (nemotiviranosti) jezičnog znaka, odnosno činjenice da u prirodi pojma (sadržaja) ne postoji ništa što bi uvjetovalo da mu se nužno pridruži baš određeni izraz.

Drugim riječima, da jezik nije arbitraran, na cijelom bi se svijetu govorio samo jedan jezik. Nesumnjivo, bez tog jezičnog obilježja svijet bi bio siromašnije i monotonije mjesto.

Ciljevi: