Svečano otvorenje izložbe Joška Marušića“Danas jesmo, sutra nismo” održat će se u ponedjeljak, 15. rujna 2025., u 20 sati u Sveučilišnoj galeriji, Ruđera Boškovića 31, Split.Izložbu će otvoriti rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić, a predstaviti prof. dr. sc. Ana Marušić i Tea Luburić, prof.Ulaz je slobodan.Radujemo se Vašem dolasku!

Ciljevi:

Obilježavajući 450. obljetnicu rođenja i 375. godišnju smrti Bartola Kašića (Pag, 15. 8. 1575. – Rim, 28. 12. 1650.), isusovca, jezikoslovca, učitelja i književnika, prigodno se podsjetiti Kašićeve uloge u hrvatskom jezikoslovlju.

Kašić je ostao zapamćen kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo, pisane latinskim jezikom i po uzoru na tadašnje gramatike latinskoga jezika. Time se  Kašić upisao u povijest kao začetnik standardizacije hrvatskoga jezika. Zanimljivo je da mu je apozicija oca hrvatske gramatike pripala gotovo slučajno. Naime, kako sam kaže u predgovoru gramatike, ne bi se nikada svojevoljno prihvatio toga posla „da nije bilo utjecaja onih čijoj se volji nije dopušteno protiviti“ i potrebe da se olakša učenje ilirskog jezika redovnicima koji su dobili misiju poučavati narod „kršćanskim zakonima“ na materinskom jeziku.

Kašić u gramatici ne opisuje određeno narječje, već se ponajprije oslanja na književne izvore te u gramatici opisani idiom iskazuje i štokavska i čakavska obilježja. Na samom početku bavi se grafijom, zalažući se za uspostavu idealnog odnosa 1 slovo – 1 glas.

Digitalizirani primjerak izvornika iz 1604. dostupan je putem Digitalne zbirke NSK:

https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=10525&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B33%5D%2C%22view%22%3A%22image%22%7D, a Sveučilišna knjižnica u Splitu posjeduje pretisak iz 1977. (Koeln ; Wien : Boehlau Verlag, 1977 – signatura: 195.920)  te dva dvojezična izdanja:  Zagreb ; Mostar : Tusculanae editiones, 2005 – signatura: 173.429 D1, D2 i Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2002 – signatura: 98.365/1 D1, D2).

Premda se Kašić ne može smatrati i prvim leksikografom (ta je čast pripala Faustu Vrančiću), potkraj 80-ih 20. st., nakon niza ekspertiza i polemika, Kašiću je atribuiran i rukopisni rječnik pronađen u samostanu Male Braće u Dubrovniku (poznato je da je Kašić službovao u tom gradu). Preslika rukopisa uz tiskani rječnik te studije o rukopisu ukoričeni su i objavljeni  pod naslovom Hrvatsko-talijanski rječnik: s Konverzacijskim priručnikom 1990. kao editio princeps te ponovno 1999.  (Kršćanska sadašnjost : Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku), a Sveučilišna knjižnica u Splitu posjeduje oba (signature: 91.682 / 24 i OP 811.163.42(038)=131.1 5 / 1990  te OP  811.163.42(038)=131.1 5 / 1999).

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih 19. svibnja 2025. godine donio je Odluku o usvajanju Hrvatskog plana za otvorenu znanost, strateškog dokumenta koji pruža jasne smjernice, preporuke i aktivnosti za provedbu načela otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj, kao i mehanizme za praćenja njihove primjene. Plan se temelji na međunarodnim načelima otvorene znanosti koje su definirali UNESCO, Europska komisija i OECD.

U drugoj polovici lipnja 2024. godine Clarivate Analytics objavio je novo izdanje baze podataka Journal Citation Reports (JCR), koja ove godine obilježava i značajnu obljetnicu – 50 godina od prvog izdanja. Novo izdanje donosi osvježene podatke za više od 22.249 znanstvenih časopisa i 8.824 izdavača iz 111 zemalja, raspoređenih u ukupno 254 predmetne kategorije.