Sveučilišna knjižnica u Splitu digitalizirala je list Split (1880. – 1883.) koji je izlazio neposredno prije prvih splitskih novina na hrvatskom jeziku Narod (1884. – 1894.).

Tiskan je u zadarskoj tiskari Narodnog lista.  Nepoznato je u koliko je primjeraka list izlazio, a dijeljen je splitskim težacima. Prema navodu profesora Hrvoja Morovića, urednik lista je bio Juraj Biankini, a  izlazio je tjedno.
U listu su zasebno otisnuti članci i vijesti o Splitu na hrvatskome i talijanskome jeziku, a pretiskani su iz Narodnog lista „za one koje nisu čitali Narodnog lista“. Na naslovnoj stranici Splita otisnut je broj Narodnog lista iz kojeg su pretiskani članci, a svaki otisnuti broj ima i svoje ručno ispisane brojčane oznake, pa se zna da su izašla sveukupno 93 broja. Cilj tiskanja lista Split bio je pomoći pobjedi narodnjaka na općinskim izborima 1882. godine, stoga se pretpostavlja da iza lista Split stoji Gajo Filomen Bulat, jedna od središnjih ličnosti splitskih narodnjaka. List prestaje izlaziti ubrzo nakon potvrđene pobjede Narodne stranke na izborima 1883. godine, što potkrjepljuje u posljednjem broju objavljena vijest da su u Beču potvrđeni rezultati izbora u Splitu „koji će sada miran i slobodan novim poletom koracati na stazu napretka i hrvatske slave“.
Moguće je da je primjerak koji se čuva u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu jedini u Hrvatskoj. Sudeći prema rukopisnom ex librisu pripadao je dr. Gaji F. Bulatu. Vjerojatno je to njegov osobni primjerak koji je u Knjižnicu dospio darom.
Podsjetimo kako se Gajo F. Bulat kao zastupnik u Carevinskom vijeću (1879. – 1900.) borio za uvođenje hrvatskoga jezika kao nastavnog jezika u pučke škole (u veliku realku i gimnaziju uveden je 1880. godine), za njegovo uvođenje u općinsku upravu (1884. godine Bulat je sastavio prijedlog za „pohrvaćenje“ administracije, tj. za uvođenje hrvatskoga jezika kao službenoga jezika i u upravna tijela) i u sudstvo („na sudbenom polju eno vam čl. 14, po kojem možemo naš jezik rabiti na sudu što nam se je dosad nijekalo“ – propis koji je otada u Dalmaciji poznat kao Lex Bulat, 1883. godine). Zaslužan je i za hrvatske nazive ulica i trgova u Splitu.
Gajo Filomen Bulat sudjelovao je u političkom životu punih 40 godina. Nakon pobjede narodnjaka 1882. godine, bio je prvi prisjednik općinske uprave, osam godina načelnik Splitske općine (1885. – 1893.), 21 godinu zastupnik u Carevinskom vijeću u Beču i 24 godine zastupnik u Dalmatinskom saboru te njegov predsjednik.
Više o životu i radu Gaje Filomena Bulata možete saznati u Hrvatskom biografskom leksikonu.