Piše: Diana Barbarić
Sveučilišna je knjižnica u srijedu 21. siječnja 2026. godine ugostila Sharon Memis, glavnu tajnicu International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA), u povodu njezina posjeta Splitu, u sklopu projekta “Science Comes to Town”. Na sastanku s ravnateljicom Sveučilišne knjižnice Anom Utrobičić istaknuta je uloga knjižnica kao demokratskih mjesta, prisutnih diljem svijeta, koje djeluju kao mostovi između znanosti, obrazovanja, kulture i društva.

Uvažena gošća obišla je i prostore Knjižnice te zapisala svoje dojmove u posebnu Knjigu dojmova koju Knjižnica čuva od 1911. godine.

Nama je upravo ta stara Knjiga dojmova privukla posebnu pažnju, a tek kad smo je počeli listati! Nalazi se u Odjelu specijalnih zbirki, smještenom na najdonjoj etaži Sveučilišne knjižnice, kroz čije nas je police s pravim blagom provela Mihaela Kovačić. Mihaela je strastvena knjižničarska savjetnica i voditeljica Odjela specijalnih zbirki.

– Zalaganjem prvog ravnatelja prof. Dušana Mangera i odazivom brojnih uglednika tijekom godina u njoj je sabrano vrijedno tiskano i rukopisno gradivo te muzejski artefakti sadržajem vezani uz zavičajnu zbirku Dalmatica. Prepoznavši važnost ove ustanove, zalaganjem splitskog načelnika dr. Vicka Mihaljevića, Općina je Knjižnici svečano dodijelila primjereniji prostor u palači Bernardi na Pisturi, i to uoči blagdana sv. Duje, 6. svibnja 1911. Spomen na ovaj događaj, kao i brojne druge vezane za knjižnicu, ali i život grada Splita i okolice, sačuvan je na oko 120 listova Knjige dojmova, ukoričene u bogati secesijski uvez, koji se sačuvao do danas te koristi u značajnim prigodama – uvodno nas informira Mihaela Kovačić.

Povijest grada
Među brojnim zapisima i potpisima teško je neke posebno izdvajati jer tamo su zaista imena mnogih velikana. Već prvi list, uz obavijest o useljenju Gradske biblioteke u novi prostor, donosi potpise općinskih predsjednika Vicka Katalinića, Eduarda Grgića, Gaje Bulata, Jakše Račića, Dujma Mikačića, Juraja Kapića i Dušana Mangera.

Listajući stranice Knjige dojmove, vidljivo je i kako se nakon završetka Velikog rata, nakon 1918., život polako vraća u grad i Knjižnicu, pa se u njoj bilježi sve više posjetitelja.

Nakon višegodišnjeg izbivanja iz rodnoga grada, 1921. godine u Split se vraća i dr. Ante Trumbić, a nije propustio posjetiti ni knjižnicu s obitelji.

Knjiga dojmova sačuvala je i podatak, kako zapisuje don Frane Bulić, o osnivanju književno-naučnog lista u veljači 1922., a u srpnju 1937. osnovano je i društvo “Za stari Split”. Doba gradonačelnika Ive Tartaglie bilježi, nakon više od tri desetljeća, preseljenje općinskog doma na Narodnom trgu u ožujku 1924. u novu zgradu na Livanjskoj cesti. Povijest elektrifikacije Splita i okolice od Tvornice cementa na Majdanu 1920. do Dugoga Rata i Društva Sufin s 400 kw električne energije, zabilježili su članovi Upravnog odbora Električnih poduzeća u rujnu 1927.

Veliki Tin
Nekoliko mjeseci kasnije ing. Erald Marki obavještava o otvorenju nove zgrade Meteorološkog opservatorija na Marjanu, opremljene najsuvremenijim instrumentima, za što prima čestitke sličnih zavoda iz cijeloga svijeta. U travnju 1928. uz mnoštvo građana biskup Bonefačić posvetio je novo groblje na Tršćenici, zvano Pokoj, današnjem Lovrincu.

Naježili smo se kad smo na požutjelim stranicama pronašli i trag Tina Ujevića i njegov čuveni podcrtani potpis!

“Čitao u ovoj biblioteci! Split, 25. januara 1938. Tin Ujević”, zapisao je naš velikan.

Osim Tina, između brojnih imena i zapisa u Knjizi dojmova Sveučilišne knjižnice spomenimo tek neke od domaćih i stranih uglednika – likovnih umjetnika, književnika, glazbenika, arheologa, povjesničara, svećenika, liječnika, političara, ministara, konzula, novinara: Jozo Kljaković, Vjekoslav Parać, Ivo Tijardović, Luciano Morpurgo, Lujo Vojnović, Ante Tresić Pavičić, Rikard Katalinić Jeretov, Vladimir Nazor, biskupi Kvirin Klement Bonefačić, fra Lujo Marun, Grga Novak, Marko Ježina, Arturo Cronia, Ljubo Karaman, Oscar Randi, Vinko Kisić.

Knjiga dojmova bilježi i još neka od preseljenja Knjižnice. Tako pred kraj Drugoga svjetskog rata, u ožujku 1945., svečano se otvara novi prostor na adresi Marmontova 3, u prisutnosti brojnih uglednika, primjerice akademika Cvite Fiskovića i upravitelja Knjižnice Šime Vučetića. Od tada do danas knjiga dojmova bilježi događanja vezana isključivo uz djelovanje knjižnice: obljetnice, predstavljanja knjiga, predavanja, izložbe te preseljenje u, prvi put, namjenski građenu zgradu na Sveučilišnom Kampusu 19. prosinca 2008.

Foto: Jakov Prkić/Cropix

Ciljevi: