Dan hrvatskih knjižnica: mjesta koja čuvaju znanje, povezuju ljude i stvaraju nove priče

Knjižnice su mnogo više od prostora ispunjenih knjigama. One su mjesta susreta, učenja, istraživanja, kreativnosti i cjeloživotnog obrazovanja. Njihova važnost posebno dolazi do izražaja 11. studenoga, kada obilježavamo Dan hrvatskih knjižnica, dan kada je Hrvatski sabor 1960. godine donio prvi hrvatski Zakon o bibliotekama. Taj je događaj postavio temelje sustavnoga razvoja knjižničarstva i izgradnje nacionalne knjižnične mreže.

Ovogodišnje svečano obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica održat će se u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci. Svečanost će i ove godine biti prilika za odavanje priznanja izvrsnosti u knjižničarskoj struci. Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelit će priznanje „Knjižnica godine“, namijenjeno knjižnici koja se posebno istaknula kvalitetom rada, inovativnim programima i doprinosom zajednici. Uz njega, bit će dodijeljena i Kukuljevićeva povelja, najviše priznanje Društva za dugogodišnji rad i izniman doprinos razvoju knjižničarstva, te Nagrada Eva Verona, kojom se prepoznaju mladi knjižničari i njihov profesionalni angažman. Dakle, osim prilike za slavljenje knjiga i čitanja, ovaj dan pruža priliku za prepoznavanje ustanova i pojedinaca koji svojim znanjem, predanošću i kreativnošću knjižnice čine živim središtima zajednice.

Naravno, u kontekstu razvoja hrvatskoga knjižničarstva važno je istaknuti i našu Sveučilišnu knjižnicu u Splitu, ustanovu čija povijest seže u 1903. godinu. Osnovana kao Gradska biblioteka u okviru Narodne slavjanske čitaonice, tijekom više od 120 godina djelovanja, razvijala se usporedno s gradom i njegovom akademskom zajednicom. Danas, kao središnja knjižnica Sveučilišta u Splitu, ima važnu ulogu u podršci znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu te osiguravanju pristupa znanstvenim i stručnim informacijama studentima, nastavnicima, istraživačima, ali i široj javnosti. Njezina djelatnost pritom nadilazi okvire akademske zajednice, osobito u području očuvanja i predstavljanja vrijedne kulturne i povijesne baštine. U našim zbirkama čuva se vrijedna građa koja svjedoči o prošlosti grada, njegovu kulturnom životu i društvenim promjenama. Posebno mjesto zauzima zbirka starih splitskih novina i humorističkih listova, čijom digitalizacijom omogućujemo da povijesni zapisi budu dostupniji novim generacijama, istraživačima i svim zainteresiranim građanima.

Ciljevi:

Izložba „Autići” Josipa Ivanovića u Sveučilišnoj galeriji u Splitu

Otvorenje izložbe „Autići” akademskog umjetnika Josipa Ivanovića održat će se u petak, 13. studenoga u 19 sati, u Sveučilišnoj galeriji, Ruđera Boškovića 31. Izložba će biti otvorena do 26. studenoga 2026. godine.

Dubrovački umjetnik Josip Ivanović splitskoj se publici predstavlja ciklusom „Autići”, u kojem na osebujan, koloristički razigran i naizgled jednostavan način progovara o suvremenom društvu, urbanom prostoru i svakodnevici obilježenoj automobilima.

U njegovim radovima automobil prerasta svoju uporabnu funkciju i postaje likovni znak, simbol kretanja, prometne zagušenosti, ali i sve izraženijih promjena u čovjekovu odnosu prema prostoru i prirodi. Iza vedrine boja i razigranih kompozicija krije se ozbiljna poruka o suvremenom načinu života i njegovim posljedicama.

U predgovoru izložbenog kataloga, naslovljenom „Od relikvije do kaosa”, likovni kritičar Igor Brešan ističe: „Automobil je Ivanoviću leksem, u tvorbi suvislih rečenica, opomena.” Brešan pritom Ivanovića prepoznaje kao angažiranog i ekološki osviještenog umjetnika čiji radovi, unatoč svojoj vizualnoj privlačnosti, potiču na promišljanje o svijetu koji nas okružuje.

Ciklus „Autići”, koji umjetnik razvija od 2012. godine, tijekom proteklog desetljeća predstavljen je u više značajnih galerijskih prostora. Među njima su Studio Moderne galerije „Josip Račić” u Zagrebu (2015.), Galerija Vladimir Filakovac u Zagrebu (2021.), Umjetnička galerija Dubrovnik (2022.), Sveučilišna galerija u Mostaru (2022.) te Galerija Matice hrvatske u Zagrebu (2025.). Nakon ovih predstavljanja, prepoznatljivi Ivanovićev ciklus stiže i pred splitsku publiku.

O umjetniku

Josip Ivanović rođen je 1961. godine u Sarajevu, gdje je 1988. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Nakon završetka studija preselio se u Dubrovnik, uz koji je vezan najveći dio njegova umjetničkog djelovanja.

Tijekom više od tri desetljeća stvaralaštva razvio je bogat i raznovrstan umjetnički opus, ostvarujući se u kiparstvu, slikarstvu, crtežu, grafici, kolažu, reljefu i scenografiji. Posebno mjesto u njegovu radu zauzimaju skulpture izvedene u staklu, metalu i umjetnoj smoli, kao i javni spomenici te skulpturalni prikazi svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika.

Sudionik je Domovinskog rata, a nakon rata surađivao je s francuskim restauratorima i klesarima na projektima obnove kulturne i spomeničke baštine dubrovačke povijesne jezgre. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća i oblikovanje nagrada, kazališnih scenografija te umjetničkih djela u javnom prostoru.

Održao je više od pedeset samostalnih i skupnih izložbi u četrdesetak gradova u Hrvatskoj i inozemstvu. O njegovu radu pisali su brojni ugledni likovni kritičari i povjesničari umjetnosti, među kojima Antun Karaman, Milan Bešlić, Feđa Gavrilović, Igor Loinjak, Marin Ivanović i drugi, a od stranih prof. dr. Rolf Sachsse i Anthony Haden-Guest. Njegov opus predstavljen je u umjetničkim publikacijama te radijskim i televizijskim emisijama.

Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1988. godine i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1993. godine.

Organizator izložbe je Galerija Brešan, a suorganizator Sveučilišna galerija Sveučilišta u Splitu. Predgovor kataloga i odabir radova potpisuje Igor Brešan.

Realizaciju izložbe potpomogli su Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split i Turistička zajednica Grada Splita.

Ciljevi:

Studenti, prijavite svoje radove za književnu večer!

Sveučilišna knjižnica u Splitu poziva studente zainteresirane za sudjelovanje na ovogodišnjoj književnoj večeri Krasnorječje da do 30. studenoga 2026. dostave svoje pjesme ili kraće prozne uratke na adresu: krasnorjecje@svkst.hr, uz naznaku predmeta: Krasnorječje.

Sudjelovati mogu svi studenti Sveučilišta u Splitu s najviše 3 rada, s tim da ukupna količina teksta ne prelazi 2700 znakova s bjelinama. Radovi se šalju u privitku, u Word formatu. U prijavi je potrebno navesti ime i prezime studenta, godinu studija, naziv fakulteta te e-mail i telefon za kontakt.

Sudionici dosadašnjih književnih večeri mogu se prijaviti samo s radovima koje nisu dosad prezentirali u Knjižnici.

Ovogodišnja, sad već četvrta, književna večer održat će se u prosincu 2026. u Sveučilišnoj knjižnici.

Kao i prethodnih godina, veselimo se vašim riječima, stihovima i susretu!

Ciljevi:

I oni su čitali “Institucije” Marka Marulića

Ovom prilikom donosimo nekoliko detalja o nedavno nabavljenom primjerku moralističkog traktata Marka Marulića Dictorum factorumqve memorabilium libri sex; siue, De bene beateque viuendi institutione… (Pouke za čestit život… ili Institucija). Djelo je u Antwerpenu 1577 godine tiskao Gerard Smiths, a objavio John Fowler (prethodno čuveni londonski nakladnik djela Markantuna de Dominisa).

Posebnost je ovoga primjerka, između ostalog, što čak četiri ex librisa (umjetnički ili tipografski znak vlasništva) svjedoče koliko je Marulić bio cijenjen među europskim intelektualcima od 16. do 20. stoljeća. Moguće je pretpostaviti kako je prvi vlasnik, s rukopisnim ex librisom na licu i naličju korice – MANG 1583. – M.[agister] Abraham Nagel [Nagilius]; svećenik i teolog, rođen oko 1550. godine u Schwäbisch Gmündu. Njegov ex libris prati i citat iz Ovidijevih Metamorfoza non est mortale quod opto (Ono što želim, nije prolazno).

Slijedi Johann Faschinger (oko 1590. – 1664.), župnik i dekan u Halleinu kod Salzburga, bibliofil čija je zbirku knjiga nakon njegove smrti pripala samostanu sv. Josipa (Conventus S. Josephi) u Innsbrucku.

Treći vlasnik – Maurizio Bettoja, član znamenite obitelji hotelijera koja i danas djeluje u Rimu, predstavlja se obiteljskim grbom s geslom In tempestate securitas (Sigurnost u nevremenu).

I na kraju – vlasnik Alessandar Dudan (Split, 1883. – Rim, 1953.), član splitske i trogirske plemićke obitelji, talijanski povjesničar umjetnosti, političar te senator Kraljevine Italije ostavlja jednostavan otisnuti žig svoga ex librisa – Libreria senatore Dudan Spalato.

Sve njih nekada i nas danas, povezuju misli Marulićeva djela koje na hrptu ponosno ističe zapis – Marul Spalatensis Dicta et facta memorabilia.

Ciljevi:

Cilj 4 – Kvalitetno obrazovanje Cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice