Hrvatski znanstvenici u 2025. mogu objavljivati radove u časopisima Royal Society of Chemistry (RSC) u otvorenom pristupu bez naknade za objavu (APC) zahvaljujući Read & Publish ugovoru.
Ova pogodnost vrijedi za autore za korespondenciju čije su matične ustanove uključene u pretplatu na časopise Royal Society of Chemistry, a identificiraju se putem službene e-mail domene korištene pri predaji rada. Obuhvaćeni su svi radovi prihvaćeni za objavu od 1. 1. 2025. do 31. 12. 2025.
Autorima čiji su radovi već objavljeni u RSC časopisima od početka siječnja, RSC će ponuditi mogućnost objave u otvorenom pristupu (ako rad već nije bio objavljen u otvorenom pristupu) te povrat sredstava kojima je financirana objava rada.
Za sva dodatna pitanja, obratite se na baze@nsk.hr ili na 01 6164 172.
U utorak, 16. rujna, u Sveučilišnoj galeriji u Splitu, u suorganizaciji Sveučilišne knjižnice i Sveučilišne galerije, održan je okrugli stol pod nazivom „Bez cenzure, molim“. Povod događanju bila je izložba „Danas jesmo, sutra nismo“ glasovitoga hrvatskog karikaturista, redatelja i crtača Joška Marušića, a upravo je on svojim izlaganjem otvorio temu cenzure i autocenzure.
Publika na okruglom stolu nije bila tek puki nijemi promatrač, nego je splitskim temperamentom sudjelovala u žustroj raspravi. U takvom ozračju posebno se istaknula uvodna riječ Joška Marušića, sveučilišnog profesora i istaknutog karikaturista, koji je naglasio kako je važno razlikovati medije i njihovu publiku. Ono što je dopušteno u jednom mediju, ne može se nužno prenositi u drugi, jer svako mjesto ima svoj kontekst i pravila igre. Govoreći o prirodi kompromisa, autocenzuri i politici, Marušić je zaključio da politika, kao i humor, proizlazi iz naših nesavršenih međuljudskih odnosa. Istaknuo je kako se njegov rad nikada nije svodio na politiku radi politike, već na pokušaj da publici otkrije razloge zbog kojih politika na njih toliko utječe. Tajna njegove dugovječnosti, kako je rekao, nije u oportunizmu niti u autocenzuri, nego u odluci da se politikom ne bavi politički nego ljudski, da ljude ohrabri da otkriju sebe i druge i pronađu optimalniji put života. Na kraju je poručio da je odlučio trajati i dobro živjeti od karikature.
Igor Brešan, novinar, karikaturist, kantautor i šansonijer, podsjetio je publiku na svoje turbulentne dane u satiričnom prilogu Slobodne Dalmacije Pometu, čiji je bio urednik čak pet puta. Iz osobnog iskustva zaključio je kako je lakše prozvati pojedinca nego grupu, jer dok pojedinac može reagirati sam, skupina koja se javno eksponira reagira kolektivno i često agresivno. Posebno je naglasio da presudnu ulogu u satiri često ne igra izravna zabrana, nego autocenzura, ali i podsjetio da su satiričari, od feralovaca do Zorana Šprajca, imali važnu ulogu u izgradnji demokratske kulture i međunarodnog priznanja Hrvatske.
Marko Ivić prisjetio se početaka ratnih godina i uloge karikature u tom razdoblju, kada su karikaturisti na svoj način pridonosili stvaranju države i upozoravali na društvene okolnosti. Prisjetio se i anegdota iz susreta s političarima, naglašavajući kako mu je cilj uvijek bio obraćati se širokoj publici, bez radikalnosti, i da će cenzura, u jednom ili drugom obliku, uvijek postojati.
Veljko Popović, redatelj animiranih filmova i profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu, naglasio je da umjetnost, a osobito animacija, treba poticati publiku na promišljanje i izazivati barem minimalnu nelagodu, jer bez izlaska iz udobne zone nema rasta. Upozorio je na veliku odgovornost umjetnika s obzirom na javna sredstva koja se ulažu u produkciju animiranih filmova i istaknuo da njegov rad uvijek teži izazvati reakciju, pa i kontroverzu, jer ona povećava vidljivost umjetničkog djela.
Akademski slikar, strip-crtač i ilustrator Vladimir Davidenko osvrnuo se na vlastitu obiteljsku crtačku tradiciju, prisjetivši se kako je njegov otac, pomorac i karikaturist života na brodu, nailazio i na nerazumijevanje, pa i na oblike cenzure u vlastitoj tvrtki. Ipak, nije odustao, nego je nastavio raditi ondje gdje je njegov rad bio prihvaćen.
Na kraju je Mladen Vuković, novinar, književnik i dugogodišnji urednik Radio Splita, istaknuo postojanje drukčije, financijske cenzure. Govorio je o radu Udruge hrvatskih aforista i činjenici da unatoč osam prijava godišnjaka aforizama Ministarstvu kulture i medija, nijedan primjerak nikada nije otkupljen, što pokazuje da cenzura danas ne mora biti otvorena zabrana, nego i sustavno zanemarivanje.
Okrugli stol „Bez cenzure, molim“ pokazao je da su pitanja cenzure, autocenzure i slobode izražavanja i danas jednako aktualna. Dinamična izmjena iskustava, humor i ironija, ali i ozbiljna promišljanja o ulozi umjetnosti i medija, potvrdili su da upravo otvorena rasprava i kritičko promišljanje ostaju temelj izgradnje demokratske kulture.
Poštovani, zbog prelaska na novi knjižnični sustav u periodu od 10. rujna do 12. studenog 2025. nećemo biti u mogućnosti izrađivati CIP zapise. Umjesto naše CIP službe, Vaše zahtjeve će zaprimati CIP ured NSK.
Pristup on-line Obrascu za nakladnike koji traže izradu CIP zapisa nalazi se na adresi: https://cip.nsk.hr/obrazac/
Za pristup nisu potrebni pristupni podaci, Obrazac je otvoren za sve nakladnike.
Komunikacija je automatizirana pa ćete nakon što ispunite Obrazac, dobiti potvrdu o predanim podacima. Po izrađenom zapisu, CIP ured će Vam poslati mail s uputama gdje i kako otisnuti CIP zapis. Za dodatna pitanja slobodno nam se obratite na mail: cip@ svkst.hr
Nakon završetka implementacije novog sustava, obavijestit ćemo Vas o novom načinu dobivanja CIP zapisa.
Hvala na razumijevanju, Lijep pozdrav, CIP služba Sveučilišne knjižnice u Splitu
