Knjižnice su mnogo više od prostora ispunjenih knjigama. One su mjesta susreta, učenja, istraživanja, kreativnosti i cjeloživotnog obrazovanja. Njihova važnost posebno dolazi do izražaja 11. studenoga, kada obilježavamo Dan hrvatskih knjižnica, dan kada je Hrvatski sabor 1960. godine donio prvi hrvatski Zakon o bibliotekama. Taj je događaj postavio temelje sustavnoga razvoja knjižničarstva i izgradnje nacionalne knjižnične mreže.

Ovogodišnje svečano obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica održat će se u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci. Svečanost će i ove godine biti prilika za odavanje priznanja izvrsnosti u knjižničarskoj struci. Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelit će priznanje „Knjižnica godine“, namijenjeno knjižnici koja se posebno istaknula kvalitetom rada, inovativnim programima i doprinosom zajednici. Uz njega, bit će dodijeljena i Kukuljevićeva povelja, najviše priznanje Društva za dugogodišnji rad i izniman doprinos razvoju knjižničarstva, te Nagrada Eva Verona, kojom se prepoznaju mladi knjižničari i njihov profesionalni angažman. Dakle, osim prilike za slavljenje knjiga i čitanja, ovaj dan pruža priliku za prepoznavanje ustanova i pojedinaca koji svojim znanjem, predanošću i kreativnošću knjižnice čine živim središtima zajednice.

Naravno, u kontekstu razvoja hrvatskoga knjižničarstva važno je istaknuti i našu Sveučilišnu knjižnicu u Splitu, ustanovu čija povijest seže u 1903. godinu. Osnovana kao Gradska biblioteka u okviru Narodne slavjanske čitaonice, tijekom više od 120 godina djelovanja, razvijala se usporedno s gradom i njegovom akademskom zajednicom. Danas, kao središnja knjižnica Sveučilišta u Splitu, ima važnu ulogu u podršci znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu te osiguravanju pristupa znanstvenim i stručnim informacijama studentima, nastavnicima, istraživačima, ali i široj javnosti. Njezina djelatnost pritom nadilazi okvire akademske zajednice, osobito u području očuvanja i predstavljanja vrijedne kulturne i povijesne baštine. U našim zbirkama čuva se vrijedna građa koja svjedoči o prošlosti grada, njegovu kulturnom životu i društvenim promjenama. Posebno mjesto zauzima zbirka starih splitskih novina i humorističkih listova, čijom digitalizacijom omogućujemo da povijesni zapisi budu dostupniji novim generacijama, istraživačima i svim zainteresiranim građanima.

Otvorenje izložbe „Autići” akademskog umjetnika Josipa Ivanovića održat će se u petak, 13. studenoga u 19 sati, u Sveučilišnoj galeriji, Ruđera Boškovića 31. Izložba će biti otvorena do 26. studenoga 2026. godine.

Dubrovački umjetnik Josip Ivanović splitskoj se publici predstavlja ciklusom „Autići”, u kojem na osebujan, koloristički razigran i naizgled jednostavan način progovara o suvremenom društvu, urbanom prostoru i svakodnevici obilježenoj automobilima.

U njegovim radovima automobil prerasta svoju uporabnu funkciju i postaje likovni znak, simbol kretanja, prometne zagušenosti, ali i sve izraženijih promjena u čovjekovu odnosu prema prostoru i prirodi. Iza vedrine boja i razigranih kompozicija krije se ozbiljna poruka o suvremenom načinu života i njegovim posljedicama.

U predgovoru izložbenog kataloga, naslovljenom „Od relikvije do kaosa”, likovni kritičar Igor Brešan ističe: „Automobil je Ivanoviću leksem, u tvorbi suvislih rečenica, opomena.” Brešan pritom Ivanovića prepoznaje kao angažiranog i ekološki osviještenog umjetnika čiji radovi, unatoč svojoj vizualnoj privlačnosti, potiču na promišljanje o svijetu koji nas okružuje.

Ciklus „Autići”, koji umjetnik razvija od 2012. godine, tijekom proteklog desetljeća predstavljen je u više značajnih galerijskih prostora. Među njima su Studio Moderne galerije „Josip Račić” u Zagrebu (2015.), Galerija Vladimir Filakovac u Zagrebu (2021.), Umjetnička galerija Dubrovnik (2022.), Sveučilišna galerija u Mostaru (2022.) te Galerija Matice hrvatske u Zagrebu (2025.). Nakon ovih predstavljanja, prepoznatljivi Ivanovićev ciklus stiže i pred splitsku publiku.

O umjetniku

Josip Ivanović rođen je 1961. godine u Sarajevu, gdje je 1988. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Nakon završetka studija preselio se u Dubrovnik, uz koji je vezan najveći dio njegova umjetničkog djelovanja.

Tijekom više od tri desetljeća stvaralaštva razvio je bogat i raznovrstan umjetnički opus, ostvarujući se u kiparstvu, slikarstvu, crtežu, grafici, kolažu, reljefu i scenografiji. Posebno mjesto u njegovu radu zauzimaju skulpture izvedene u staklu, metalu i umjetnoj smoli, kao i javni spomenici te skulpturalni prikazi svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika.

Sudionik je Domovinskog rata, a nakon rata surađivao je s francuskim restauratorima i klesarima na projektima obnove kulturne i spomeničke baštine dubrovačke povijesne jezgre. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća i oblikovanje nagrada, kazališnih scenografija te umjetničkih djela u javnom prostoru.

Održao je više od pedeset samostalnih i skupnih izložbi u četrdesetak gradova u Hrvatskoj i inozemstvu. O njegovu radu pisali su brojni ugledni likovni kritičari i povjesničari umjetnosti, među kojima Antun Karaman, Milan Bešlić, Feđa Gavrilović, Igor Loinjak, Marin Ivanović i drugi, a od stranih prof. dr. Rolf Sachsse i Anthony Haden-Guest. Njegov opus predstavljen je u umjetničkim publikacijama te radijskim i televizijskim emisijama.

Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1988. godine i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1993. godine.

Organizator izložbe je Galerija Brešan, a suorganizator Sveučilišna galerija Sveučilišta u Splitu. Predgovor kataloga i odabir radova potpisuje Igor Brešan.

Realizaciju izložbe potpomogli su Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split i Turistička zajednica Grada Splita.

Temeljem sporazuma sklopljenog s izdavačem Encyclopaedia Britannica, hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici omogućen je pristup platformi Britannica Academic Suite. Platforma objedinjuje visokokvalitetne enciklopedijske sadržaje, uključujući članke, primarne izvore, izvještaje i multimedijske materijale poput fotografija, videozapisa, infografika i interaktivnih karata. Obuhvaća širok raspon znanstvenih i stručnih područja, od prirodnih i društvenih znanosti do umjetnosti, povijesti i filozofije.

U sklopu pretplate dostupni su i sljedeći izvori:

• ImageQuest: zbirka s više od tri milijuna fotografija, ilustracija i drugih vizualnih materijala iz različitih područja, namijenjenih obrazovnoj i istraživačkoj uporabi.

• Merriam-Webster’s Unabridged: opsežan rječnik engleskog jezika koji uključuje definicije, izgovor, etimologiju, primjere uporabe i citate.

• Original Sources: digitalna zbirka povijesnih i drugih primarnih izvora koja obuhvaća izvorne dokumente, govore, pisma, eseje i književna djela iz različitih razdoblja i područja ljudskog znanja.

Osnovni podaci

• Izdavač: Encyclopaedia Britannica

• Trajanje licence: 26. 10. 2026. – 25. 10. 2027.

• Pristup: nacionalna licenca

• Vrsta baze: baza audiovizualnih sadržaja, baza cjelovitih tekstova

• Područja: multidisciplinarna

Pristup i korisni materijali

• Udaljeni pristup izvan ustanove pomoću AAI@EduHr identiteta: Proxy

• Snimka online radionice održane 8. 10. 2025. (lozinka: 1CS411&m)

• Više informacija o bazi

• Pretraživanje baze: Britannica Academic Suite

U slučaju poteškoća s pristupom i za sva dodatna pitanja obratite se na baze@nsk.hr ili na 01 6164 172.

(Preuzeto s Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu – baze.nsk.hr)

Nastavno na obavijest o otvorenom probnom pristupu na ProQuest One Academic, obavještavamo vas da je trajanje probnog pristupa omogućeno do 3. prosinca 2026. godine.

U slučaju poteškoća s pristupom i za sva dodatna pitanja obratite se na baze@nsk.hr ili na 01 6164 172.

(Preuzeto s Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu – baze.nsk.hr)