{"id":44834,"date":"2025-09-18T14:47:07","date_gmt":"2025-09-18T12:47:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.svkst.unist.hr\/?p=44834"},"modified":"2025-11-27T13:48:25","modified_gmt":"2025-11-27T12:48:25","slug":"okrugli-stol-bez-cenzure-molim-rasprava-puna-humora-provokacije-i-ozbiljnih-pitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.svkst.unist.hr\/index.php\/sdg\/odrzivi-gradovi-i-zajednice\/okrugli-stol-bez-cenzure-molim-rasprava-puna-humora-provokacije-i-ozbiljnih-pitanja\/","title":{"rendered":"Okrugli stol \u201eBez cenzure, molim\u201c \u2013 rasprava puna humora, provokacije i ozbiljnih pitanja"},"content":{"rendered":"\n

U utorak, 16. rujna, u Sveu\u010dili\u0161noj galeriji u Splitu, u suorganizaciji Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice i Sveu\u010dili\u0161ne galerije, odr\u017ean je okrugli stol pod nazivom \u201eBez cenzure, molim\u201c. Povod doga\u0111anju bila je izlo\u017eba \u201eDanas jesmo, sutra nismo\u201c glasovitoga hrvatskog karikaturista, redatelja i crta\u010da Jo\u0161ka Maru\u0161i\u0107a, a upravo je on svojim izlaganjem otvorio temu cenzure i autocenzure.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Publika na okruglom stolu nije bila tek puki nijemi promatra\u010d, nego je splitskim temperamentom sudjelovala u \u017eustroj raspravi. U takvom ozra\u010dju posebno se istaknula uvodna rije\u010d Jo\u0161ka Maru\u0161i\u0107a, sveu\u010dili\u0161nog profesora i istaknutog karikaturista, koji je naglasio kako je va\u017eno razlikovati medije i njihovu publiku. Ono \u0161to je dopu\u0161teno u jednom mediju, ne mo\u017ee se nu\u017eno prenositi u drugi, jer svako mjesto ima svoj kontekst i pravila igre. Govore\u0107i o prirodi kompromisa, autocenzuri i politici, Maru\u0161i\u0107 je zaklju\u010dio da politika, kao i humor, proizlazi iz na\u0161ih nesavr\u0161enih me\u0111uljudskih odnosa. Istaknuo je kako se njegov rad nikada nije svodio na politiku radi politike, ve\u0107 na poku\u0161aj da publici otkrije razloge zbog kojih politika na njih toliko utje\u010de. Tajna njegove dugovje\u010dnosti, kako je rekao, nije u oportunizmu niti u autocenzuri, nego u odluci da se politikom ne bavi politi\u010dki nego ljudski, da ljude ohrabri da otkriju sebe i druge i prona\u0111u optimalniji put \u017eivota. Na kraju je poru\u010dio da je odlu\u010dio trajati i dobro \u017eivjeti od karikature.<\/p>\n\n\n\n

Igor Bre\u0161an, novinar, karikaturist, kantautor i \u0161ansonijer, podsjetio je publiku na svoje turbulentne dane u satiri\u010dnom prilogu Slobodne Dalmacije Pometu<\/em>, \u010diji je bio urednik \u010dak pet puta. Iz osobnog iskustva zaklju\u010dio je kako je lak\u0161e prozvati pojedinca nego grupu, jer dok pojedinac mo\u017ee reagirati sam, skupina koja se javno eksponira reagira kolektivno i \u010desto agresivno. Posebno je naglasio da presudnu ulogu u satiri \u010desto ne igra izravna zabrana, nego autocenzura, ali i podsjetio da su satiri\u010dari, od feralovaca do Zorana \u0160prajca, imali va\u017enu ulogu u izgradnji demokratske kulture i me\u0111unarodnog priznanja Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Marko Ivi\u0107 prisjetio se po\u010detaka ratnih godina i uloge karikature u tom razdoblju, kada su karikaturisti na svoj na\u010din pridonosili stvaranju dr\u017eave i upozoravali na dru\u0161tvene okolnosti. Prisjetio se i anegdota iz susreta s politi\u010darima, nagla\u0161avaju\u0107i kako mu je cilj uvijek bio obra\u0107ati se \u0161irokoj publici, bez radikalnosti, i da \u0107e cenzura, u jednom ili drugom obliku, uvijek postojati.<\/p>\n\n\n\n

Veljko Popovi\u0107, redatelj animiranih filmova i profesor na Umjetni\u010dkoj akademiji u Splitu, naglasio je da umjetnost, a osobito animacija, treba poticati publiku na promi\u0161ljanje i izazivati barem minimalnu nelagodu, jer bez izlaska iz udobne zone nema rasta. Upozorio je na veliku odgovornost umjetnika s obzirom na javna sredstva koja se ula\u017eu u produkciju animiranih filmova i istaknuo da njegov rad uvijek te\u017ei izazvati reakciju, pa i kontroverzu, jer ona pove\u0107ava vidljivost umjetni\u010dkog djela.<\/p>\n\n\n\n

Akademski slikar, strip-crta\u010d i ilustrator Vladimir Davidenko osvrnuo se na vlastitu obiteljsku crta\u010dku tradiciju, prisjetiv\u0161i se kako je njegov otac, pomorac i karikaturist \u017eivota na brodu, nailazio i na nerazumijevanje, pa i na oblike cenzure u vlastitoj tvrtki. Ipak, nije odustao, nego je nastavio raditi ondje gdje je njegov rad bio prihva\u0107en.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju je Mladen Vukovi\u0107, novinar, knji\u017eevnik i dugogodi\u0161nji urednik Radio Splita, istaknuo postojanje druk\u010dije, financijske cenzure. Govorio je o radu Udruge hrvatskih aforista i \u010dinjenici da unato\u010d osam prijava godi\u0161njaka aforizama Ministarstvu kulture i medija, nijedan primjerak nikada nije otkupljen, \u0161to pokazuje da cenzura danas ne mora biti otvorena zabrana, nego i sustavno zanemarivanje.<\/p>\n\n\n\n

Okrugli stol \u201eBez cenzure, molim\u201c pokazao je da su pitanja cenzure, autocenzure i slobode izra\u017eavanja i danas jednako aktualna. Dinami\u010dna izmjena iskustava, humor i ironija, ali i ozbiljna promi\u0161ljanja o ulozi umjetnosti i medija, potvrdili su da upravo otvorena rasprava i kriti\u010dko promi\u0161ljanje ostaju temelj izgradnje demokratske kulture.<\/p>\n\n\n\n