THE LIBRARY OF THE FORMER CRAFT SCHOOL IN SPLIT - LA BIBLIOTECA DELLA SCUOLA R.I. D'ARTI E MESTIERI A SPALATO - KNJIŽNICA CARSKO-KRALJEVSKE OBRTNIÈKE ŠKOLE U SPLITU
"KNJIZNICA CARSKO-KRALJEVSKE OBRTNICKE SKOLE U SPLITU" - Katalog izlozbe


            PUBLIKACIJE SVEU^ILI[NE KNJI@NICE U SPLITU
                                12


                   The book of the Mediterranean
                     Il libro del Mediterraneo



                     THE LIBRARY OF THE FORMER
                       CRAFT SCHOOL IN SPLIT


                  LA BIBLIOTECA DELLA SCUOLA R.I.
                    D'ARTI E MESTIERI A SPALATO



                   The University library of Split
               La Biblioteca universitaria a Spalato
                           SPLIT, 1993.
                         Knjiga Mediterana





                  KNJI@NICA C.K. OBRTNI^KE [KOLE
                             U SPLITU



                  Sveu~ili{na knji`nica u Splitu
                           SPLIT, 1993.

                             Nakladnik
                  SVEU^ILI[NA KNJI@NICA U SPLITU
 

                           Za Nakladnika
                        Dr. Mirjana Sanader

 
                          Autor projekta
                        Dr. Stanko Piplovi}


                             Suradnici
           Viktor [kovrlj, Dubravka Dujmovi}, Ivan Vuko


                              Urednik
                        Dr. Stanko Piplovi}


                         Lektor i korektor
                            Vlade Lozi}


                              Design
                         Mr. Mi{o Dunovi}


                        Prijevodi sa`etaka
                    Nada Vrsalovi}, engleski  
                    Viktor [kovrlj, talijanski


                               Tisak



                              Naklada
                          500 primjeraka


               UDK 027.7:377.4(497.13 Split)(061.4)





                          K A Z A L O   




                          Proslov                              .

Stanko Piplovi}:          C.K. Obrtni~ka {kola u Splitu 
                          i stru~ni fond njene knji`nice       .

Dubravka Dujmovi}:        Nakladnici, tiskari, knji`ari        .

Viktor [kovrlj:           Popis publikacija u knji`nici
                          C.K. Obrtni~ke {kole u Splitu        .

                          Kazalo osoba                         .

                          Kazalo nakladnika                    .


                          P R O S L O V 



     U 1991. navr{ilo se sto godina od utemeljenja Carsko-kraljevske
Obrtni~ke {kole usavr{enja u Splitu. Kako se radilo o va`noj odgojno-
obrazovnoj ustanovi, koja je Gradu doprinijela prosvjetno, gospodar-
ski i kulturno, osnovan je posebni Odbor za proslavu obljetnice. Bilo
je zami{ljeno vi{e javnih priredaba, predavanja, izlo`aba, odr`avanje
koncerta i tiskanje prigodne publikacije. Budu}i da je Hrvatska
napadnuta od toga bogatoga plana uspjelo se samo objelodaniti zbornik
radova, i to s velikim zaka{njenjem.
     Tom prigodom, istra`uju}i historijat [kole, na razli~itim
mjestima nailazilo se na stare publikacije koje su nekada bile
vlasni{tvo Knji`nice Obrtni~ke {kole. Svojom tematikom, uglednim
autorima i bogatom opremom one su pobudile pozornost pa ih se po~elo
popisivati. Objavljen je i prvi informativni rad o Knji`nici, da bi
je se sustavnije prou~ilo. Kako se stalno pronalazilo nove knjige,
odlu~eno je obraditi ono {to se do ovoga trenutka prona{lo, a
rezultate priop}iti javnosti. Sveu~ili{noj knji`nici u Splitu pru`ila
se prigoda to ostvariti na me|unarodnoj manifestaciji Knjiga
Mediterana, koja se odr`ava u listopadu 1993. u Splitu, a kojoj je
pokrovitelj Sabor Republike Hrvatske.
     Uprili~ena je izlo`ba odabranih knjiga i tiskana ova stru~na pu-
blikacija. Ovime smo `eljeli upozoriti na jednu vrijednu stru~nu
Knji`nicu, sprije~iti njeno daljnje uni{tavanje, prikupiti {to vi{e
podataka o njenomu knji`nomu fondu, potaknuti i uputiti na potanja
istra`ivanja, te je stru~no, znanstveno i kulturolo{ki vrednovati kao
cjelinu. Osim toga,  sa~uvane se knjige `eljelo staviti u novu,
znanstveno-istra`iva~ku namjenu: u podru~ja povijesti likovne i
primijenjene mjetnosti, arhitekture i gra|evinarstva. U tomu su
pravcu, za sada, u~injeni prvi ali ipak bitni pomaci. Pote{ko}e su u
radu bile znatne. Na|ene su knjige razmjerno malobrojne, a o nekima
su sa~uvane tek nepotpune, a mo`da i neto~ne informacije. Te{ko se
dolazilo do podataka o onim elementima koji su bili va`ni za
prosudbe. Manjak se literature pri tome pokazao kao veliki ograni~a-
vaju}i ~initelj. Ipak i ovako manjkavi rezultati nedvojbeno upu}uju
da se radi o, za na{e prilike, knji`ni~noj i kulturolo{ki vrijednoj
knji`noj gra|i. U daljnjemu }e radu trebati nastaviti tragati i za
drugim publikacijama koje su mo`da sa~uvane a do sada nisu prona|ene.
Valjalo bi se potruditi da se postignute spoznaje upotpune a mo`da i
isprave. 
     Zahvaljujemo svima onima koji su nam na bilo koji na~in:
poticajem, savjetom ili materijalno pomogli da bi se ostvario ovaj
naum. Zahvaljujemo Upravi Franjeva~koga samostana Gospe od Zdravlja
na Dobrome, koja nam je ljubazno ustupila svoje prostorije za
izlo`bu. Tvrtka D&M d.o.o. iz Splita zadu`ila nas je {to nam je bez
naknade grafi~ki pripremila publikaciju, a Arhitektonsko-in`enjerski
projektni biro "Konstruktor" pomogao nam nov~ano. Zahvaljujemo svima
Ustanovama i [kolama koje su nam susretljivo iz svojih fondova
izdvojile knjige za obradu i izlo`bu.

                                             UREDNIK


  
                  C.K. OBRTNI^KA [KOLA U SPLITU 
                  I STRU^NI FOND NJENE KNJI@NICE


                          Stanko Piplovi}




     Koncem XVIII. stolje}a u Europi se po~inje razvijati industrija.
Vode}u je ulogu u tome imala Engleska. U prvim desetlje}ima pro{loga
stolje}a primijenjena umjetnost sve vi{e nazaduje. Nije mogla
konkurirati sve jeftinijoj industrijskoj robi. Serijska proizvodnja
bezli~nih predmeta nemilosrdno je potiskivala osobne kreacije. Ipak,
javili su se pojedinci koji su poku{ali popraviti to neskladno
stanje. Engleski umjetnik William Moris me|u prvima je uvidio svu
tragi~nost i zabludu u kojima je industrija bezobzirno istiskivala
umjetnost iz svakidanjega `ivota.1 On je sa svojim sljedbenicima
nastojao vratiti stvarala~ki pristup u oblikovanju obi~nih uporabnih
predmeta. U po~etku se glavni krivac vidio u stroju pa se procese
poku{alo vratiti na ru~nu produkciju. Ali, to vi{e nije bilo mogu}e,
pa je trebalo tra`iti nova rje{enja. Polako su sazrijevala druga
shva}anja koja su afirmirala na~ela funkcionalizma i industrijske
estetike.

     U borbi protiv ru`nih i dehumaniziranih industrijskih izra|evi-
na, jo{ 1851. godine u Engleskoj je utemeljena prva obrtni~ka {kola
na svijetu. Ubrzo su je slijedile druge razvijene zemlje Europe.
Otvaraju se muzeji primijenjenih umjetnosti, ali to nije uvijek dalo
prave rezultate. U Austriji je 1863. utemeljen Muzej za umjetnost i
obrt kao baza {koli koja je po~ela djelovati 1867. u Be~u. Ovo je
odsudan trenutak i za Hrvatsku, jer su se u po~etku tamo {kolovali
na{i mladi ljudi. Me|u onima iz splitskoga kraja bio je Ante Bezi} i
mla|i mu ro|ak Ivo rodom s otoka [olte, oba poslije profesori crtanja
na Velikoj realci u Splitu.2 Tamo su tra`eni uzori u koje su se
ugledali na{i majstori. A i profesori iz Be~a su dolazili u Split i
odsudno utjecali na formiranje ukusa i na~ina rada. Poznata je i
va`na uloga Hermanna Boll‚a, koju je na prijelazu stolje}a odigrao u
ukupnoj graditeljskoj i obrtni~koj djelatnosti Sjeverne Hrvatske.3 

     U XIX. se stolje}u u Hrvatskoj razvio gra|anski stale`. Godine
1872. ukinuti su cehovi koji su zastarjelim ustrojstvom postali
prepreka daljnjemu napretku. Tako su razvojni procesi u Europi
zahvatili, s nekim zaka{njenjem, i na{u zaostalu provincijsku
sredinu. Po~eci obrazovanja obrtnika kod nas su skromni. Tijekom
druge polovice XVIII. i prve polovice XIX. stolje}a u Zagrebu,
Osijeku, Vara`dinu, Karlovcu i nekim drugim gradovima, postojale su
tek ve~ernje risarske {kole za zanatlije. Francuzi su za prvih godina
XIX. stolje}a unapre|ivali {kolski sustav, ali zbog kratkotrajnosti
njihove vlasti u ovomu kraju, samo su djelomi~no uspjeli. Me|u
novootvorenim {kolama je i Obrtni~ka {kola u Zadru, te u~ionica za
kova~e i drvodjelce u Skradinu. Iz Osnove op}enoga nauka u Dalmaciji,
{to je propisao generalni providur Vicko Dandolo, vidljivo je da je
i u Makarskoj predvi|ena obrtni~ka {kola koja je nedugo i djelovala.4
Ali sve su to bili poku{aji vi{e simboli~ne nego prakti~ne va`nosti.

     Nakon odlaska Francuza, Dalmacija je 1814. godine pripala
Austriji. To je op}enito s obzirom na {kolstvo, u po~etku, zna~ilo
odre|eni zastoj. Ali tijekom vremena i u skladu s mogu}nostima stanje
se postupno popravljalo, jer su pritiskivale `ivotne potrebe. Na{i su
majstori imali manjkavu op}u naobrazbu, a slabo su poznavali i
struku. Doma}i su proizvodi bili nekvalitetni, nisu odgovarali
strogim zahtjevima tr`i{ta, pa su se slabo prodavali. Napredne
tehnologije u drugim razvijenijim krajevima Dr`ave gu{ile su lokalnu
zastarjelu i skupu djelatnost.

     U prvim je poku{ajima sustavnoga organiziranja obrazovanja
obrtnika u Dalmaciji prednja~io Split. Jo{ je u rujnu 1863. godine
uprava Velike realke podnijela Pokrajinskim vlastima program za
osnivanje te~aja za obrtnike u njenu sastavu. [kola je sve~ano
otvorena 6. sije~nja 1867. Tom je prigodom govorio ravnatelj Vicko
Buzoli}. On je u zanosu naglasio kao prvotnu svrhu popravljanje
socijalnoga polo`aja radnika i olak{anje u njegovu trudu. Sadr`aj
djelovanja [kole je bio opse`an i raznovrstan. Predvi|eno je da se
nastava odr`ava nave~er, te nedjeljom i blagdanima. Planirana su dva
te~aja. Na prvomu je bilo 9 predmeta s 12 sati nastave, a na drugomu
10 i 14 sati nastave tjedno. Osim op}ih predmeta bili su i stru~ni.
Me|u njima treba posebno izdvojiti geometrijsko crtanje, prostoru~no
crtanje, gospodarski zemljopis, tehnologija i tehnolo{ko crtanje,
matematika, te arhitektura s arhitektonskim crtanjem. Ovaj su program
prihvatile vi{e {kolske vlasti, a kao predava~i su odre|eni profesori
s Realke.

     U po~etku je [kola, kao novost, privukla mnoge polaznike, ali
najvi{e iz redova nezaposlenih i onih bez ku}noga nadzora. Obrtnika
je bilo vrlo malo, izme|u 8 i 10, od 87 upisanih. Poha|ali su nastavu
gotovo stalno do konca lipnja. Ali ubrzo se broj po~eo naglo
smanjivati.5 U {kolskoj godini 1867/68. nastava se nije mogla
odr`avati, jer Op}inska uprava nije mogla jam~iti redovno poha|anje
i disciplinu zbog polaznika. Tako je ovaj poku{aj ubrzo zamro.6

     Dosta vremena poslije neuspjela poku{aja u Splitu, {kolske
godine 1881/82. pri Gra|anskoj {koli u Kor~uli po~eo je raditi
stru~ni te~aj za brodogradnju i obradu kamena. U po~etku je bio
jednogodi{nji, a poslije dvogodi{nji. Vodio ga je strukovni u~itelj
Frano Radi}. Iako je va`an kao pojava, njegovi su stvarni rezultati
bili ograni~eni, a odrazili su se samo na mjesne prilike.7

     Desetak godina poslije u Splitu je 1890. god. ponovno ne{to
u~injeno. Kona~no je pri Velikoj realci po~ela djelovati Obrtni~ka
{kola usavr{enja, ali ovaj put uspje{nije. Radila je tako|er kao
ve~ernja, a imala je pripravni, prvi i drugi te~aj. U pripravnomu
te~aju su se u~ila temeljna znanja iz op}e naobrazbe: ~itanje,
pisanje i ra~unanje, a na ostalima stru~ni predmeti. Me|u nastavnici-
ma su bili: Ante Zlendi}, Ante Bezi}, a naredne godine i arhitekt
Emilio Vecchietti. Broj upisanih je bio u laganu porastu i imao oko
100 u~enika.8

     Tek koncem XIX. stolje}a u Hrvatskoj po~inju raditi redovne
stru~ne {kole. Prva je bila otvorena Obrtna {kola u Zagrebu 1882.
godine, upornim zalaganjem Isidora Kr{njavoga. Ona je bila u sastavu
s Muzejom za umjetnost i obrt, a nastava se sastojala od teoretskoga
i prakti~noga dijela. Stru~na obilje`ja joj je dao graditelj Hermann
Boll‚, njeni prvi ravnatelj. [kolu je uredio prema uzoru na takve
ustanove u Njema~koj i Austriji.9 Na toj su [koli u~ili i mladi}i iz
Dalmacije. Tako je u prolje}e 1902. Ministarstvo za bogo{tovlje i
nastavu raspisalo natje~aj za stipendiranje kandidata iz ove
Pokrajine koji se bave ili se namjeravaju baviti graditeljskim
obrtom. [kolovanje je odre|eno pri Zemaljskoj obrtnoj ili njoj
pridru`enoj Gra|evnoj stru~noj {koli u Zagrebu. Isto tako, po~etkom
{kolske godine 1905/06. bilo je odre|eno nekoliko dr`avnih stipendija
za siroma{ne mladi}e iz Dalmacije koji su `eljeli u~iti obrt na nekoj
od stru~nih {kola u Dr`avi.10

     Pitanje organizacije nastave za obrtnike u Dalmaciji postalo je
vrlo aktualno prvih godina XX. stolje}a. O tome je raspravljao tre}i
odjeljak Obrtni~koga vije}a u Be~u na sjednici od 15. studenoga 1903.
godine. Pro~itan je prijedlog zastupnika Vukovi}a u Carevinskomu
vije}u za utemeljenje trgova~ke i jedne obrtni~ke {kole u Pokrajini.
To je na~elno prihva}eno, te je priop}eno kako se ve} dogovara o
te~ajevima za majstore postolare, kroja~e i drvodjelce.11

     Kako su potrebe za dobrim obrtnicima u Dalmaciji postupno rasle,
zastupnici Pokrajine u parlamentu u Be~u, na ~elu s Jurjem Biankini-
jem, zagovarali su da se ovdje osnuje redovna {kola. Za to se zalo`io
i dr. Adolf Mller, glavni referent za obrtni~ke {kole u Ministarstvu
za javne radnje. Napokon je 1905. Ministarstvo odobrilo pa je
dalmatinsko Namjesni{tvo naredilo splitskomu kotarskomu Poglavarstvu
neka se odmah dogovori sa zainteresiranim ustanovama u gradu,
najprije s Op}inskim upraviteljstvom. Tako je u velja~i 1907.
otvorena Obrtni~ka strukovna {kola. Velika je sre}a {to je za
ravnatelja {kole ubrzo do{ao in`enjer Kamilo Ton~i}, do tada zaposlen
u @eljezni~koj upravi u Splitu. On je obi{ao sli~ne obrazovne
ustanove u Dr`avi i prema njihovu ustrojstvu organizirao novu [kolu.
Dugo je ostao na njezinu ~elu i ulo`io sve svoje sposobnosti za
unapre|enje nastave.12 [kola je, uz onu u Zagrebu, postala najbolja u
Hrvatskoj. Na njoj su predavali brojni istaknuti kulturni djelatnici
i stru~njaci. Me|u njima su bili: knji`evnik Dinko [imunovi},
glazbenik Josip Hatze, slikar Emanuel Vidovi}, te in`enjeri: Kamilo
Ton~i} i Petar Senjanovi}. U ovomu drugom dijelu do prvoga svjetskog
rata, [kola se stalno iz godine u godinu reorganizirala, otvarala
nove odjele i povremeno razli~ite te~ajeve prema trenutnoj potrebi.
Imala je odjele za mladi}e i djevojke. Me|u mu{kim strukama, koje su
se prou~avale, najvi{e su gra|evinski zanati: zidarstvo, klesarstvo,
tesarstvo i bojadisarstvo. Tu su nadalje likovna podru~ja: kao
modeliranje, te kiparstvo u kamenu i drvetu. Njegovao se je i
umjetni~ki obrt {kolovanjem dekorativnih slikara, kova~a-bravara,
majstora za izradu poku}stva i stru~nih tiskara.

     Me|u `enskim zanatima su: ~ipkarstvo, narodno vezivo, {ivanje
rublja, izrada odijela, kuhanje i ku}anstvo. Pri [koli je bilo i vi{e
javnih dvorana risanja, modeliranja i kiparstva, a bile su namijenje-
ne vanjskim polaznicima.13 Ona je ve} 1909. godine podignuta na vi{i
obrazovni stupanj i dobila je obilje`ja srednje stru~ne {kole pod
nazivom C.K. Graditeljska, zanatlijska i umjetni~ka {kola. Zanimanje
za {kolu me|u mlade`i iz grada i njegove {ire okolice bilo je veliko.
Postala je najbrojnija u Splitu, a ipak nije mogla primiti sve one
koji su se `eljeli upisati. Za ilustraciju navodi se da je koncem
1910. godine Grad imao svega 21.407 stanovnika, a [kolu je poha|alo
1134 u~enika.14

     Osim u Splitu, u Dalmaciji je u to doba bilo jo{ nekoliko
obrtni~kih {kola. Tako je 1906. godine osnovana u Zadru profesionalna
{kola za obrtni~ko crtanje, koja je zatim dobila i radionicu za
drvodjelce. Ne{to poslije, 1913. u Kor~uli je prestao raditi
strukovni te~aj, a utemeljena je Strukovna {kola za obrtno risanje.
Imala je ~etiri odjela, me|u njima je [kola za klesare i javna
dvorana risanja.15 Me|utim, ove ostale ustanove nisu imale neku
va`nost za usavr{avanje obrtnika u ve}emu broju i na {irim podru~ji-
ma.

     [kola je u Splitu nastavila djelovati i izme|u dva rata s
izmijenjenim nazivom Dr`avna mu{ka i `enska zanatska {kola.16 Radila
je nekoliko i poslije drugoga svjetskoga rata, ali je {kolskom
reformom brzopleto ukinuta. [kolske godine 1992/93. ponovno je
otvorena kao Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu.
Ipak, najplodnije razdoblje njenoga djelovanja bilo je ono od 1907-
1914. godine.



                                      x    x    x


     Obrtni~ka stru~na {kola u Splitu imala je Knji`nicu s knjigama
iz beletristike i stru~ne publikacije. Odjel za nastavnike je
utemeljen 1907. godine. Tada je ukupno imao 500 svezaka. To su
uglavnom bile stru~ne knjige. Dijelom su nabavljene, a dijelom
darovane. Knji`nica je za u~enike proradila po~etkom {kolske godine
1908/09. s 200 naslova. Otpisom Ministarstva od 10. prosinca 1908.
udijeljeno je 70 kruna za njene potrebe. U sljede}oj {kolskoj godini
nastavni~ka knji`nica se pove}ala na 600 knjiga, najvi{e stru~nih
djela. \a~ka je porasla na 350 primjeraka. Godine 1910/11. u oba
odjela ve} je bilo 1000 knjiga.17 Fond Knji`nice se i dalje popunja-
vao, ali o tome nema podrobnijih podataka.

     Kada je poslije drugoga svjetskog rata ukinuta Obrtni~ka {kola,
knjige su raspa~ane po {kolama koje su je naslijedile, a zatim veliki
broj uni{ten ili razne{en. Temeljni razlog za takav postupak jest to 
{to su zastarjela znanja koje su sadr`avale te knjige.

     Daljnja sudbina Knji`nice nije potanje poznata. Prema `igovima
je utvr|eno da su neke od knjiga u razdoblju izme|u dva svjetska rata
bile u knji`nici Dr`avne srednje tehni~ke {kole koja je otvorena
1920, tako|er Ton~i}evom zaslugom. Bila je smje{tena gdje i Zanatska
{kola, u istoj zgradi na Skalicama pa su ~ak imale i zajedni~ku
upravu. Za talijanske okupacije preuzela ih je Scuola media tecnica
Spalato (Srednja tehni~ka {kola). Poslije drugoga svjetskog rata ima
ih u Srednjoj tehni~koj gra|evinskoj {koli i Srednjoj {koli za
primijenjenu umjetnost u Splitu.

     Godine 1968. tadanji Gra|evinski {kolski centar, koji je nastao
reorganizacijom Tehni~ke {kole u Splitu, predao je Nau~noj biblioteci
u Splitu 131 knjigu. Veliki broj svezaka, koji se nalazio u [koli za
primijenjene umjetnosti, bio je kako ka`u svjedoci, uni{ten kao
nepotreban, 1973. godine. Ipak, zahvaljuju}i pojedincima koji su
shvatili va`nost ovoga fundusa, sa~uvane su neke knjige, one 
vrednije i bogatije opremljene. Ovom prigodom nastojalo se u}i u trag
tim preostalim knjigama, ponovno ih prikupiti na jednomu mjestu,
popisati ih i stru~no ih obraditi.

     Izvorni inventar Knji`nice nije prona|en, pa se i ne zna to~no
koliko i {to je ona sadr`avala, ni kada su ni otkuda su knjige
pritjecale. Za sada je uspjelo prona}i ili na neki drugi na~in
identificirati samo 164 stru~ne knjige, tek ne{to onih iz knji`evno-
sti i drugih podru~ja. Neke od publikacija, kao {to su leksikoni i
~asopisi, su u vi{e svezaka. To je razmjerno malo u odnosu na
mnogobrojnije, za koji se mo`e pretpostaviti da ih je bilo. Ipak, i
na temelju ovako manjkava uzorka, poku{at }e se analizirati struktura
fonda i ocijeniti njegova vrijednost.

     Mjesta na kojima se danas ~uvaju knjige su splitske kulturne i
obrazovane ustanove, te pojedinci. Ima ih ~ak na desetak razli~itih
mjesta. Najvi{e ih je u sadanjoj Sveu~ili{noj knji`nici u Splitu; ~ak
131 primjerak. U Graditeljsko industrijsko-obrtni~koj {koli jo{
uvijek se ~uva 14. U Galeriji umjetnina na|eno je 8 knjiga iz
povijesti umjetnosti. Dana{nja [kola likovnih umjetnosti je tako|er
izrasla iz Obrtni~ke {kole. Godine 1947. otvorena je najprije [kola
za primijenjenu umjetnost. Ona je 1971. reorganizirana i dobila naziv
[kolski centar za dekorativnu umjetnost i industrijsko oblikovanje.
Nedavno je ponovno preustrojena i dobila novi naziv.18 Ona ima 5
naslova u vi{e svezaka. U njenu su Knji`nicu prenesene one knjige iz
biv{e Obrtni~ke {kole koje su bile u skladu s nastavnim programom.
Stoga se tamo nalaze i uvezi godi{ta tadanjih poznatih europskih
umjetni~kih ~asopisa.

     U Arheolo{komu se muzeju ~uva knjiga austrijskog arhitekta i
konzervatora Georga Niemanna o Dioklecijanovoj pala~i iz 1910.
godine. To je jo{ uvijek klju~no djelo o jednomu najznamenitijemu
kasnoanti~kom graditeljskom spomeniku.19 U Knji`nici Dru{tva in`enjera
i tehni~ara nalazi se njema~ki gra|evinski leksikon s po~etka ovoga
stolje}a. Posebno je vrijedan za istra`ivanje povijesti tehni~kih
znanosti, jer se iz njega mo`e utvrditi stupanj razvoja pojedinih
stru~nih podru~ja u to doba. U Etnografskomu muzeju je jedna
publikacija posve}ena ~ipkarstvu, te jedno starije izdanje knjige
Alberta Fortisa Reise in Dalmatien, prevedeno na njema~ki jezik 1776.
godine.

     Malobrojne knjige nalaze se u privatnomu posjedu kod razli~itih
osoba. Od toga bi posebno trebalo istaknuti ~etiri sveska s fotogra-
fijama i crte`ima starinskoga namje{taja, autor kojih je Julius
Lessing, a dio su ve}e serije Vorbilder-Hefte aus dem Kgl. Kunstge-
werbe Museum koja je, koncem pro{loga stolje}a, izlazila u Berlinu.
^uvaju ih nasljednici kipara Ante Ivani{evi}a koji je i sam zavr{io
obrtni~ku {kolu u Splitu, a poslije drugoga svjetskog rata punih 20
godina bio nastavnih na [koli za primijenjenu umjetnost u Splitu.20

     Tematika knjiga u pojedinim ustanovama je u skladu s njihovim
djelovanjem i stru~nim zanimanjem. Treba imati u vidu da su neke od
kasnijih {kola proizi{le upravo iz Obrtni~ke {kole, a ustanove su
bile vezane za rad Kamila Ton~i}a. On je bio ne samo du{a Obrtni~ke
{kole, nego je 1910. godine osnovao Etnografski muzej, a 1931.
utemeljio i bio deset godina ravnatelj Galerije umjetnina Primorske
banovine. U njegovoj su se osobi sjedinile i uskla|ivale ove i mnoge
druge javne djelatnosti.21

               Knjige koje su sada na raspolaganju, tiskane su u razdoblju od
1818-1930. godine. Najstarija sa~uvana knjiga je Sui fiumi e torrenti
nepoznatoga pisca, tiskana u Veneciji. U prvomu razdoblju djelovanja
[kola nema svoju knji`nicu, po{to je bila u sastavu Velike realke.
Najvi{e knjiga pripada drugomu razdoblju, kada je Obrtni~ka {kola
bila samostalna. Sa~uvano je samo nekoliko knjiga iz razdbolja nakon
prvoga svjetskog rata.

     Ali, nekoliko je knjiga tiskano prije nego {to su utemeljene
[kola i njezina Knji`nica 1907. godine. To su starija izdanja koja
potje~u jo{ iz druge polovice pro{loga stolje}a. U svezi s tim
postavlja se pitanje njihova podrijetla i na~ina dobave. Za neke je
utvr|eno da su prije bile u drugih. Tako je knjigu Principii di
architettura civile, koju je 1825. napisao arhitekt Francesco
Milizia, poznati pisac o umjetnosti i najve}i teoreti~ar klasicizma,
posjedovao splitski arhitekt Periklo Koludrovi}.22 On ju je, prema
upisu na koricama, nabavio 1870, dakle, 45 godina nakon {to je
objavljena, a poslije je poklonio Obrtni~koj {koli. Osim ove, koliko
je za sada poznato, darovao je [koli i knjigu koju su napisali T. i
G. Meduna Il teatro la Fenice in Venezia objavljenu 1849. godine.23
Djelo govori o zgradi kazali{ta koju je 1792. sagradio Giannantonio
Selva, arhitekt iz Venecije. Selva je za nas posebno zanimljiv, jer
je ostavio svoja graditeljska ostvarenja i u Dalmaciji. Bio je
prijatelj poznatoga poljoprivrednog stru~njaka i erudite iz Trogira
Ivana Luke Garagnina, i za njega napravio nekoliko studija za
stambene i gospodarske zgrade u klasicisti~komu slogu.24

     Ima knjiga koje su prije bile u drugim javnim knji`nicama pa su
tek posredno dospjele u Obrtni~ku {kolu u Splitu, {to je razvidno iz
`igova i naljepnica na njihovim koricama. Tako, ilustracije radi, na
knjizi J. Beera Chorgesthl in der Certosa bei Pavia uz naljepnice
Graditeljske, zanatlijske i umjetni~ke {kole u Splitu je i prija{nja
s tekstom: K. K. Ministerium fr Cults und Unterricht, Gewerbliche
Fachbibliothek. Na njoj su i drugi `igovi, koji obja{njavaju njeni 
put: C. k. Strukovna risarska {kola Spljet, Biblioteka C. k.
Obrtni~ke {kole. A na knjizi alegorijskih slika Gonina i drugih
umjetnika Amours et figures d‚coratives je stara naljepnica:
Allgemeine Zeichenschule fr M„dchen u. Frauen, Wien I. Preko nje je
nalijepljena nova. To bi zna~ilo da su ove knjige prije bile u
Knji`nicama Ministarstva za bogo{tovlje i nastavu i [kole crtanja za
`ene u Be~u, pa su odatle prispjele u Split.


     Na knjigama su ponegdje oznake i naljepnice knji`ara koje su ih 
prodavale i posredstvom kojih su nabavljene. Tako je na knjizi J.
Storcka Einfache M"bel im Charakter der Renaissance markica s upisom:
Wilh. Braumller Sohn k: u.k: Hof-u. Univ.-Buchhandlung Wien.
^asopisi kao The Studio, Deutsche Kunst i Emporium dolazili su u
Split mjese~no po brojevima u svescima. Poslije su uvezivani u
komplete po godinama. To je za ove ~asopise ~inila tvrtka Legatoria
di libri della topogr. soc. Spalatina. Radi se sigurno o knjigove`ni-
ci tiskare Tipografia sociale Spalatina Pezzoli et c. koja je po~ela
raditi 1895. godine kao nasljednica tiskare Giulio Langhi. Djelovala
je pod tim nazivom do 1905, a onda je promijenila naziv u Splitska
dru{tvena tiskara.25 Ve}i je broj kompleta ovih ~asopisa tvrdo
ukori~en, oblo`en platnom i dobio elegantno dekorirane naslovne
stranice. To sve svjedo~i o visokim dostignu}ima knjigoveza~koga
obrta po~etkom XX. stolje}a u Splitu.

     Prema tematici koju obra|uju knjige se mogu svrstati u ~etiri
temeljne grupe:
- likovne umjetnosti,
- arhitektura,
- gra|evinarstvo,
- umjetni~ki obrt.
Ovaj je raspored donekle uvjetan, jer bi se neke knjige iz povijesti
arhitekture mogle uvrstiti u grupu umjetnosti, jer ni granica izme|u
arhitekture i gra|evinarstva nije uvijek jasna.

     U grupi likovnih umjetnosti prete`no je zastupljena povijest
slikarstva, op}i pregled povijesti umjetnosti, pa pojedine teme,
posebno anti~ka rimska umjetnost, te dekoracije. Me|u piscima iz
ovoga podru~ja vidno mjesto pripada Charlesu Blancu, Franzu Steiglu
i Luigiju Archintiju. Blanc je djelovao u Francuskoj u pro{lomu
stolje}u. Bio je bakrorezac, ali je poznatiji kao povjesni~ar
umjetnosti. Autor je djela Histoire des peintres fran‡. au XIX s.
koje je napisao 1845. godine. Bio je urednik L'Histoire des peintres
de toutes les ‚coles koja je objavljena u 14 svezaka. Druga osoba,
djelovanje koje je izazivalo veliku pozornost u pro{lomu stolje}u, je
talijanski slikar, pisac novela i povjesni~ar umjetnosti Archinti.
Sura|ivao je u ~asopisima Illustrazione Italiana i Diritto. Najva`ni-
ja mu je knjiga L'arte attraverso i secoli.26 U Obrtni~koj {koli u
Splitu nalazio se njegov veliki rad o stilovima u arhitekturi, koji
obuhva}a sedam knjiga od kojih je zadnja atlas reprodukcija. Obra|eno
je razdoblje od pretpovijesti i antike do srednjega vijeka i
secesije.27

     Za nas je posebno zanimljivo nekoliko austrijskih povjesni~ara
umjetnosti, knjige kojih su tako|er bile u Obrtni~koj {koli, a oni su
djelovali u Dalmaciji. Prvi je Hans Folnesics, koji se naro~ito bavio
{ibenskom prvostolnom crkvom, starim skulpturama i istarskim
slikarstvom, te iluminacijama knjiga dalmatinskih gradova. Max DvoǠk
se istaknuo kao konzervator i uveo novo znanstveno na~elo da
spomenike treba ~uvati u njihovu ukupnom umjetni~kom okru`ju i
organskomu rastu. Organizirao je slu`bu za{tite kulturnog naslje|a u
Dalmaciji i Istri. Kao generalni konzervator Sredi{njega povjerenstva
za spomenike u Be~u, 1905. godine je izabran za ~lana Povjerenstva
Dioklecijanove pala~e u Splitu. Zalagao se za njeno sustavno
istra`ivanje i o~uvanje. U to doba se rje{avalo osloba|anje anti~koga
Mauzoleja i Jupiterova hrama od naknadnih bezvrijednih prigradnja
koje su ih zaklanjale.28 Kona~no, Josef Strzygowski je tridesetih
godina XX. stolje}a bio poznat po svojim smjelim teorijama o
podrijetlu kr{}anske umjetnosti tra`e}i njene korijene na Istoku.
Isto tako je i izvore srednjovjekovne europske umjetnosti vidio u
Aziji. U sastavu te ideje zagovarao je i postavku o izvornosti
starohrvatske arhitekture.

     Koncem pro{loga stolje}a u Europi su pokrenuti brojni ~asopisi
s podru~ja umjetnosti oko kojih su se okupljale odre|ene grupe i
zastupale ideje razli~itih pokreta. Me|u najutjecajnijim periodi~nim
publikacijama bila je Revue Blanche, koja je od 1891. izlazila u
Parizu. U Njema~koj su to Pan i Jugend, a u Austriji Versacrum, koje
su mnogo doprinijele umjetni~koj misli. Va`na je ~injenica da je
Obrtni~ka {kola u Splitu nabavljala takve revije pa su njeni
nastavnici mogli neposredno pratiti najnovija kretanja u likovnomu
`ivotu. Primala ih je istodobno ~ak ~etiri iz razli~itih zemalja
Europe: Njema~ke, Italije i Engleske. Iako je o njima ve} ne{to
re~eno, vrijedno je naglasiti da je me|u svima prednja~io londonski
The Studio. Preko ovoga ~asopisa, koji je utemeljen 1893. godine,
ideje W. Morrisa utjecale su na cijelu Europu.29 Tekstovi su tiskani
na engleskomu i francuskomu jeziku. U Obrtni~koj su se {koli u Splitu
nalazili kompleti iz 1911-1913. godine.

     U fundusu knjiga najvi{e ih je iz podru~ja arhitekture, a na
prvomu mjestu su one koje obra|uju Austriju, Njema~ku i Italiju. To
je i razumljivo s obzirom na tadanje dru{tveno stanje. Naj~e{}e su
zastupljeni prikazi graditeljskoga stvarala{tva druge polovice XIX.
i po~etka XX. stolje}a. Obra|ene su javne, stambene i gospodarske
zgrade, te njihova pro~elja i dekorativne pojedinosti. Ali ima i
knjiga koje daju pregled stilova u po{losti ili samo pojedina
razdoblja.

     To je doba historijskih stilova u Europi. Od romantizma do
pojave moderne arhitekture koncem XIX. stolje}a formalno su primje-
njivani svi pro{li oblici od gotike i renesanse do baroka. Ali, ipak
se nije radilo o pukim be`ivotnim kopijama, jer su novi programi,
materijali i konstrukcije utjecali na prostorna rje{enja kao bitnu
kategoriju arhitekture.30 Druga polovica stolje}a naro~ito je va`na za
be~ku arhitekturu. U zamahu eklekticizma gra|ena su reprezentativna
zdanja u srednjovjekovnim slogovima i talijanskoj renesansi.31

     Vi{e je znamenitih austrijskih arhitekata djela kojih je ~uvala
Knji`nica Obrtni~ke {kole u Splitu. Dosta je knjiga posve}eno
secesijskomu graditeljstvu. Me|u njima posebnu pozornost zaslu`uje
velika mapa arh. L. Fiedlera sa 60 tabla crte`a detalja najve}ih
austrijskih pobornika toga stila. Najvi{e reprodukcija je iz djela O.
Wagnera utemeljitelja be~ke arhitektonske {kole. Zastupljeni su
tako|er i: F. Ohmann, J. Deininger, F. Krauss, W. Jelinek, O.
Marmorek, A. i J. Drexler, A. Pecha, A. Hatschek, J. Hackhofer, A.
Inffeld, J. Bukovics, J. Beer, F. Zeller, R. Zaufal, J. Olbrich i J.
Prendl. Uvr{ten je i slovenski arhitekt Jo`e Ple~nik, Wagnerov
u~enik.32

     Me|u nabrojenima su dvojica arhitekata djelovanje kojih je
vezano za na{e krajeve. Julius Deininger je bio u~enik Friedricha
Schmidta i Henricha Ferstela velikih graditelja austrijske prijestol-
nice. Studirao je na Tehni~koj visokoj {koli, a zatim Akademiji
graditeljskih umjetnosti u Be~u. Bio je ugledan, pa je postao
graditeljski nadsavjetnik, a djelovao je i samostalno u svomu
atelijeru koncem pro{loga stolje}a. Projektirao je ve}i broj vila u
Gutensteinu, vodio izgradnju ku}e umjetnika u Be~u, a zajedno sa
sinom podigao je zgradu Raenerhof i brojne druge zgrade. Bavio se
povijesno-istra`iva~kim radom i sura|ivao u stru~nim ~asopisima. Bio
je konzultant, pa konzervator Sredi{njega povjerenstva za spomenike
u Be~u. Sudjelovao je u radu Povjerenstva Dioklecijanove pala~e u
Splitu. U spomenutoj knjizi iz Obrtni~ke {kole prikazan je detalj
ku}e u Wipplingerstrasse 2 u Be~u. Friedrich Ohman je studirao na
Tehni~koj visokoj {koli i Akademiji u Be~u. I on je u~enik Ferstela
i Schmidta. Bio je profesor na obrtni~kim {kolama u Be~u i Pragu. Uz
O. Wagnera vodio je majstorsku {kolu za arhitekturu na be~koj
Akademiji. Za nas je bitno da je prema njegovim nacrtima izgra|en
Arheolo{ki muzej u Splitu.33

     Romantizam koji se ukorijenio u njema~koj arhitekturi, od
sredine XIX. stolje}a, ve} je u potpunosti ustupio mjesto eklektici-
zmu, u kojemu su se primjenjivali svi stilovi, da bi se postignuo
sna`ni dojam bogatstva. Osim slogova srednjega vijeka, vidno je
mjesto zauzimala obnovljena renesansa, posebno ona talijanskih
odlika. Me|u va`nijim arhitektima na razme|i stolje}a, koji su pisali
o arhitekturi, a djela su im se nalazila u Obrtni~koj {koli u Splitu,
jesu: Julius Raschdorff, August Viehweger, Ludwig Eisenlohr, Albert
Neumeister i Hans Jakob Erlwein. Raschdorff je pripadao starijemu
nara{taju. Izrazita je osoba. Bio je voditelj nastavka gradnje
goti~ke prvostolne crkve u K"lnu. Pripadao je struji njema~kih
historicista, pa je u po~etku koristio oblike doma}e, a poslije
talijanske renesanse. Izgradio je vi{e javnih gra|evina u njema~kim
gradovima na kojima je ostavio "svoj trag". Ve}ina ostalih spomenutih
graditelja izra`avala je sklonost tradicionalnim nacionalnim
oblicima.

     Tek posljednja tri desetlje}a pro{loga stolje}a o`ivila je
graditeljska djelatnost u Italiji, koja je prethodno bila u krizi
izazvanoj burnim politi~kim doga|ajima. Eklekticizam se ovdje
najprije pojavio u Milanu, a poslije i u Rimu.34 Od nekoliko talijan-
skih arhitekata toga doba, koji su autori nekih knjiga u Obrtni~koj
{koli u Splitu, dvojica zaslu`uju posebnu pozornost. Ernesto Basile
je djelovao na prijelazu stolje}a. Bio je ravnatelj i profesor
Akademije lijepih umjetnosti u Palermu i [kole za primijenjene
umjetnosti u Rimu. U svojim je gradnjama uskladio stilske elemente
srednjovjekovne i renesansne sicilijanske arhitekture s motivima,
tada modernoga, florealnog stila. Radio je u Palermu i Rimu, gdje je
projektirao vi{e javnih gra|evina. Alfredo Melani je kao arhitekt i
povjesni~ar umjetnosti djelovao u Milanu.

     Od francuskih pisaca, koji su zastupljeni u ovoj Knji`nici s
nekoliko knjiga, va`an je arhitekt Pierre Esqui‚. Rodom je iz
Toulusa, a studirao na [koli lijepih umjetnosti u Parizu. Bavio se
restauracijama anti~kih rimskih starina, ali i projektiranjem zgrada.
Drugi francuski arhitekt je Daniel Ram‚e, koji se istaknuo kao crta~,
litograf i stru~ni pisac. Od njegovih djela u stru~noj Knji`nici
Obrtni~ke {kole je opse`no djelo iz op}e povijesti arhitekture u dva
sveska.

     Grupa knjiga iz gra|evinarstva u Obrtni~koj {koli u Splitu
tako|er je nezanemarljiva. Dosada je prona|eno pedesetak naslova,
koji se odnose na gra|evinske konstrukcije, instalacije, statiku,
geodeziju, alate, propise, gra|evne materijale i niskogradnju. Ovdje
bi se mogla izdvojiti knjiga Cesara Pesentija Il cemento armato. To
je priru~nik o prakti~noj primjeni armiranoga betona s formulama,
tabelama i primjerima za prora~un. Izi{ao je po~etkom XX. stolje}a,
kada se pro{irila primjena ovoga novog gra|evnoga materijala,
izuzetnih tehni~kih mogu}nosti i stati~kih svojstava. To se odmah
odrazilo na prostorna rje{enja i estetiku u arhitekturi i gra|evinar-
stvu.35 Za na{e je stru~njake taj rijetki priru~nik bio dragocjen.
Ina~e talijanska obitelj Pesenti je iz Alzana Lombarda kraj Bergama.
Stvorila je veliki kompleks Italcementi koji je do`ivio naro~iti
uspon koncem pro{loga stolje}a.36

     Ne{to manja cjelina knjiga obra|uje umjetni~ki obrt. Sadr`i
naro~ito vrijedne mape s crte`ima stilskoga namje{taja, kao one
Juliusa Lessinga s konca pro{loga stolje}a. Tu su i knjige s
predlo{cima za oblikovanje malih uporabnih predmeta iz svagdanjega
`ivota, dekoracijama interijera te monografije o ru~nim radovima za
`ene.

     U pro{lomu stolje}u u na{im krajevima, posebno u Dalmaciji,
stru~na literatura, uz vrlo ograni~ene iznimke, nije se tiskala, zbog
siroma{tva provincijske sredine. Zato ni u Knji`nici Obrtni~ke {kole
nema takvih knjiga, ali kao {to je vidljivo to se nadokna|ivalo
nabavama kvalitetne europske literature. Najvi{e je knjiga iz
Austrije i Njema~ke pa su prete`no na njema~komu jeziku. S obzirom da
je Dalmacija oduvijek kulturno povezana sa susjednom Italijom, koja
je i u XIX. stolje}u me|u vode}im europskim zemljama, taj je jezik
tako|er dobro zastupljen. Nekoliko je knjiga na francuskomu i
engleskomu jeziku. Izdava~i su knjiga tadanje ugledne europske ku}e
kao: A. Schroll, C. Crudo, U. Hoepli, F. Wolfrum i druge. Sa~uvane su
knjige ve}inom divot izdanja, t.j. velikoga su formata. ^esto su to
pojedina~ni slobodni listovi ulo`eni u mapu. Njihovi su uvezi bogati
i grafi~ki zrelo obra|eni.
     Stvaranjem kraljevine Jugoslavije nastupio je odre|eni zastoj u
radu {kole. I nabava knjiga dosta je manja. Me|u publikacijama iz
toga doba u Knji`nici, vrednije je spomenuti onu in`enjera Petra
Senjanovi}a Nauka o gra|evinama. Senjanovi} je rodom iz Splita. Jedan
je od najmarkantnijih djelatnika na tehni~komu podru~ju prve polovice
XX. stolje}a u Hrvatskoj. Zalagao se je za gospodarsko unaprje|enje
Dalmacije, posebno za njeno povezivanje `eljeznicom sa zale|em, te
izgradnju na{ih luka. Napisao je vi{e stru~nih radova, koji su bili
va`an doprinos teoriji i praksi u gra|evinarstvu.37


                            x    x    x


     Iznesene ~injenice o sadr`aju Knji`nice biv{e Obrtni~ke {kole u
Splitu dokaz su o njezinoj kakvo}i. Knji`nica ima slojevitu vrije-
dnost, onu izvornu i dana{nju. Pedago{ki je, kulturolo{ki, znanstveni
i spomeni~ki fenomen. Jo{ je uvijek nedovoljno istra`ena, pa ne mo`e
biti kona~no ni vrednovana. Najprije, ona je posredni pokazatelj o
razini nastave u [koli te op}oj i stru~noj spremi majstora koji su se
osposobljavali u njoj. Poticajno okru`enje u kojemu su sazrijevali,
moralo se je odraziti ne samo na temeljitost nego i na pristup
estetskomu oblikovanju proizvoda. Iako je Split na razme|i stolje}a
bio tek provincijski gradi}, gdje su prete`ni dio pu~anstva ~inili
te`aci i ribari, vidljivo je da je to ipak duhovno i intelektualno
razvijena gradska sredina. Knjige koje su nabavljane govore o vezama
koje je [kola odr`avala s europskim sredi{tima. Redovito je pra}eno
sve ono {to je tada tiskano. Tako su nastavnici mogli pratiti
dostignu}a i napredak struke, a nove spoznaje prenositi svojim
u~enicima.

     Iako su knjige, koje su se nalazile u Obrtni~koj {koli,
izdava~ki pothvati onoga doba i stare prosje~no gotovo stotinu godina
one na europskoj razini nisu neka rijetkost. Me|utim, u na{oj jo{
uvijek sku~enoj sredini, mnoge od njih su unikati. Ne nalaze se
drugdje u Hrvatskoj, pa su dragocjene kao izvor podataka i kompara-
tivni studijski materijal. Za istra`ivanja iz povijesti likovnih i
primijenjenih umjetnosti te arhitekture dodatno su vrijedne, jer je
u njima iznesen opseg spoznaja i prosudbe kakve su bile kada su
nastali odre|eni tekstovi. Tako se stvara kriti~ki odnos i mogu
pratiti promjene u razvoju teorijske misli.

     Uloga Knji`nice je posebna u ulozi znanstveno-istra`iva~kih
studija na Sveu~ili{tu u Splitu i drugih kulturnih ustanova u cijeloj
okolici. U Gradu ve} sada djeluje postdiplomski studij za graditelj-
sko naslje|e Sveu~ili{ta u Zagrebu, nastavni studij iz podru~ja
likovnih umjetnosti na Fakultetu prirodoslovno-matemati~kih znanosti
i odgojnih podru~ja, kojemu se pridru`uje klesarska radionica, a
razmi{lja se i o mogu}nosti otvaranja arhitektonskoga fakulteta. U
Splitu je i nekoliko srodnih srednjih {kola, koje bi mogle na}i
zajedni~ki interes. To je: [kola likovnih umjetnosti, Srednja
graditeljska {kola, Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola i
Klesarska {kola u Pu~i{}ima na Bra~u.

     Zbog svega spomenutoga bilo bi korisno preostale knjige, koje su
nekada pripadale Obrtni~koj {koli u Splitu, okupiti i ~uvati na
jednomu mjestu, kao tematsku cjelinu. Tako bi mogle biti pristupa~ni-
je budu}im korisnicima. Zagovaramo ~ak da se i formalno-zakonski
za{tite kao pokretni spomenik kulture i jo{ jedan dokaz na{ih
uljudbenih dosega. Ovaj bi se pothvat mogao odvijati pod pokrovi-
teljstvom Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu.



























BILJE[KE

1. Nikola Dobrovi}: Savremena arhitektura. Beograd 1965, 46.

2. Stanko Piplovi}: Arhitekti i crta~i, suradnici don Frane Buli}a. 
   Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split 1986. 
   sv. 79, 225. i 246.

3. Olga Maru{evski: Kr{njavi i Boll‚. @ivot umjetnosti, Zagreb 1978, 
   br. 26-27.

4. Petar Kaer: Makarska i Primorje. Rijeka 1914, 81. - Jak{a Ravli}:
   Makarska i njeno primorje. Split 1934, 185.

5. Primo Programma dell' imp. reg. Scuola reale superiore. Split
   1867, 19, 24, 53. i 58.

6. Secondo programma dell' imp. reg. Scuola reale superiore. Split
   1871, 53.

7. Stanko Piplovi}: [kolovanje graditelja u Dalmaciji tijekom 19. 
   stolje}a. Historijski zbornik XLIII, Zagreb 1990. : Franko Oreb:
   [kolovanje kamenoklesara na otoku Kor~uli. Klesarstvo i gradite-
   ljstvo IV, Pu~i{}a otok Bra~ 1993, br. 1-2.

8. Obrtni~ka {kola usavr{avanja. Godi{nje izvje{}e C. k. Velike 
   realke u Splitu za {kolsku godinu 1890-91, Split 1891, 82.

9. Stogodi{njica obrtne {kole. Kaj XV, Zagreb 1982. br. III.

10. [tipendiji za graditelje. Smotra dalmatinska, Zadar 30. IV. 
    1902, 2. - [tipendije za u~enje obrta. Smotra dalmatinska, 
    19. IV. 1905, 2.

11. Za dvorazrednu trgova~ku {kolu u Dalmaciji. Smotra dalmatinska,
    18. XI 190.

12. Stanko Piplovi}: Kamilo Ton~i}. Split 1991.

13. Stanko Piplovi}: Historijat obrtni~ke {kole u Splitu. 100 godina
    obrtni~ke {kole u Splitu. Split 1992. - C. k. Graditeljska, zana-
    tlijska i umjetni~ka {kola u Splitu. Program za {kolsku godinu
    1908-1909, Split 1909, 4.

14. Splitski almanah i adresar. Split 1925, 51. - IV program c. k.
    Graditeljske, zanatlijske i umjetni~ke {kole u Splitu, {kolska
    godina 1910-1911, Split 1911, 58.
15. Frano Klisura: 110 godina {kole za radni~ka zanimanja u Kor~uli
    (1864-1974). [kolski vjesnik XXIV, Split 1975, br. 1.

16. Spomenica 25. godi{njice 1908-1933 Dr`avne mu{ke i `enske zana-
    tlijske {kole, 40. godi{njice 1893-1933 Stru~ne produ`ne {kole
    /[egrtske {kole u Splitu/. Split 1933.

17. C. k. Graditeljska, zanatlijska i umjetni~ka {kola u Splitu. Pro-
    gram za {kolsku godinu 1908-1909. Split 1909, 8.

18. Du{ko Ke~kemet: Sedamdeset godina obrazovanja za umjetni~ki obrt,
    primijenjene umjetnosti i industrijsko oblikovanje u Dalmaciji.
    [kolski centar za dekorativnu umjetnost i industrijsko oblikova-
    nje. Split 1978, 25. i 28.

19. Stanko Piplovi}: G. Niemann i E. Hebrard istra`iva~i Dioklecija-
    nove pala~e u Splitu. Vjesnik za arheologiju i historiju dalma-
    tinsku, Split 1990, sv. 83.

20. Gordana Sladoljev: Ante Ivani{evi}. Kulturna ba{tina VI, Split
    1979, br. 9-10.

21. 60-godi{njica in`. Kamila Ton~i}a. Novo doba, Split 28. X 1938,
    5. - Josip Bara~: In`. Kamil Ton~i}. Novo doba, 3. XI 1938, 2.

22. Perikle Koludrovi} (1846-1913). Studirao u Padovi. Napravio je
    projekt stare splitske bolnice. Nakon toga oti{ao je u Rusiju
    gdje je gotovo 20 godina djelovao kao gra|evinski in`enjer. Kada
    se vratio u Split, posebno se bavio pomorskim gradnjama. U to je
    doba dobio radove na obnovi gradske lo`e u Trogiru, koje je izveo
    1892. D. Ke~kemet: Projekti obnove bolnice u Splitu u 19. sto-
    lje}u. Acta historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medi-
    cinae veterinariae XXVI, Beograd 1987. 138.

23. Giovanni Battista Meduna, talijanski graditelj (Venecija 1800-
    1880). Rekonstruirao je kazali{te La Fenice u Veneciji i sagra-
    dio kazali{te u Ravenni. Godine 1856. izradio je nacrt za Baja-
    montijevo kazali{te u Splitu.

24. Elena Bassi: Giannantonio Selva architetto Veneziano. Padova
    1936. - Stanko Piplovi}: Arhitekt Giannantonio Selva i klasicizam
    u Dalmaciji. Peristil, Zagreb 1975/1976, br. 18-19.

25. Ivanka Kui}: Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu od 1812.
    do 1918. godine. Split 1992, 16.

26. Podaci o najve}emu broju autora knjiga uzeti su iz: U. Thime,
    F. Becker: Allgemeines Lexikon der bildenden Knstler.
    I-XXXIV, Leipzig 1907-1950.

27. Luigi Archinti: Degli stili nell' architettura. Milano s.a.

28. Stanko Piplovi}: Povjerenstvo Dioklecijanove pala~e. Vijesti
    muzealaca i konzervatora Hrvatske XXIX, Zagreb 1980. br. 4. 74.

29. Gabrijela [terner: Jugendstil. Beograd 1978. 35.

30. Henry-Russell Hitchock: L'architettura dell' Ottocento e del
    Novecento. Torino 1989.

31. F. Borsi, E. Godoli: Wiener Bauten der Jahrhundertwende. Stu-
    ttgart 1985.

32. L. Fiedler: Das Detail in der modernen Architektur. Wien i
    Leipzig, s.a.

33. Neda Anzulovi}: O historijatu gradnje Arheolo{kog muzeja u
    Splitu. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXXV,
    Split 1981.

34. Mario Kirchmayer: L'architettura Italiana 2. Torino 1965. 232.

35. Enciklopedija moderne arhitekture. Beograd 1970. 35. - Miscela-
    nea. Emporium, Bergamo 1910, vol. XXXI. 480.

36. Modernissimo dizionario illustrato 2, Novara 1964. 835.

37. H. S: Ing. Petar Senjanovi}. Slobodna Dalmacija, Split 20. VII.
    1955, 3.












                   NAKLADNICI, TISKARI, KNJI@ARI


                         Dubravka Dujmovi}



     Kada je 1907. godine otvorena C.K. Obrtni~ka {kola, odmah je
utemeljena i Knji`nica. U samo tri godine prikupljeno je vi{e od 1000
svezaka stru~nih knjiga i ud`benika kojima su se, kako je zabilje`eno
u jednomu {kolskom izvje{taju, "marljivo slu`ili i nastavnici i
u~enici".1

     Vrijednost pribavljenih publikacija, redovito godi{nje bilje`e-
nje pove}anja knji`noga fonda, odvojenost nastavni~ke od u~eni~ke
knji`nice, kao i pozorno evidentiranje gra|e u inventarnu knjigu
upu}uju na to da je u [koli postojala osoba koja se brinula o
Knji`nici. Me|utim, u popisima u~itelja i nastavnika, te njihovih
zadu`enja, knji`ni~arsko zadu`enje se ne spominje. 
     Me|u uglednim predava~ima na Obrtni~koj {koli bio je i profesor
Du{an Manger, nastavnik merceologije i ku}anstva. On je zaslu`an da
je 1903. godine u Splitu po~ela djelovati Gradska biblioteka, a bio
je i njezin prvi bibliotekar. Stvaranju Gradske biblioteke doprinio
je i nastavnik njema~koga jezika na Obrtni~koj {koli, profesor Josip
Bara~.2 Vjerujemo da ne}emo pogrije{iti ako me|u ovim splitskim
uglednicima potra`imo osobe koje su se brinule i o Knji`nici
Obrtni~ke {kole.

     [kola je primala vi{e zanimljivih ~asopisa, me|u kojima i vrlo
ugledne, ilustrirane ~asopise za umjetnost, poput bergamskoga
Emporium-a i nadasve zanimljivi londonski The Studio.
     Knjige koje su bile u Knji`nici objavljene su uglavnom u
Italiji, Njema~koj i Austriji. Sude}i prema preostalu fondu,
nabavljali su ih dobri poznavatelji stru~ne i znanstvene literature,
ali i suvremenih kretanja u europskomu nakladni{tvu i knji`arstvu.
Neki od tih nakladnika, knji`ara ali i tiskara posebno su obogatili
svoju struku, kao i cjelokupnu kulturu, stekav{i europski, pa i
svjetski ugled i va`nost.
     Bilje`enjem najistaknutijih me|u njima, u kontekstu Knji`nice
Obrtni~ke {kole, htjeli smo upozoriti na jo{ jedan vrijednosni vid
njenoga knji`noga fonda i navesti jo{ jedan razlog zbog kojega dr`imo
da preostalu gra|u ove, neko} bogate, Knji`nice treba objediniti.

     Najstarija sa~uvana knjiga iz Knji`nice Obrtni~ke {kole je
Principi di architettura civile, F. Milizije, koje je ~etvrto izdanje
tiskano 1823. godine u Bassanu, u uglednoj tiskarskoj i nakladni~koj
ku}i REMONDINI. Tiskaru je 1640. godine utemeljio Giuseppe Antonio,
a njegovi su je nasljednici u~inili jednom od najuglednijih tiskar-
skih ku}a u Europi. Nju je afirmiralo razvijanje tehnike tiskanja
bakroreza u prvoj polovici XVIII. stolje}a.
     U tiskari su postojale 24 pre{e za bakroreze i 18 tiskarskih
pre{a. Bilo je zaposleno vi{e od 1000 radnika, od toga 15 gravera i
100 minijaturista, a Remondinijevi su imali i ~etiri tvornice papira.
Konkurirali su svima europskim tiskarima, onima od Pariza do
Augsburga. Kvalitetni nacrti i crte`i, kao i lijepo otisnuti tekst
Milizijeve knjige, mogu posvjedo~iti o na~inu rada njihove tiskare.3
     Ova ugledna ku}a po~inje stagnirati po~etkom XIX. stolje}a, jer
su zbog politi~koga polo`aja talijanskih dr`avica i, iz toga
proizi{log problema carina, nejedinstvenoga novca, lo{ega opticaja
novih knjiga i informacija o njima, te jake politi~ke i vjerske
cenzure ote`ano radili i mnogi drugi talijanski nakladnici, knji`ari
kao i tiskari. Vi{e se puta poku{avalo pobolj{ati njihov polo`aj,
me|u ostalim i stvaranjem strukovnoga udru`enja po uzoru na B"rsenve-
rein der deutschen Buchh„ndler, ali bezuspje{no.4

     Proces odvajanja uloge knji`ara i nakladnika od uloge tiskara
zapo~eo je jo{ u XVI. i tijekom XVII. stolje}u ali su knji`ari i
nadalje ~esto bivali i nakladnici, a pojedini su imali vlastite
tiskare. Na nemirnomu i slabo organiziranomu talijanskom tr`i{tu XIX.
stolje}a imali su pote{ko}a u prodaji knjiga i drugih publikacija.
     Bez ve}ih su pote{ko}a djelovali samo oni tiskari koji su radili
za vladu i pojedine slu`bene institucije, objavljuju}i materijal za
dokumente, a ponekad su dobivali monopol tiskanja {kolskih ud`benika,
katekizama i novina. Sa slu`benim institucijama su sklapali precizne
ugovore, obvezuju}i se da }e narud`be izra|ivati od kvalitetnoga
materijala i za dogovorenu, utvr|enu cijenu. 
     S. Dahl ove tiskare smatra istodobno i nakladnicima.5

     Zahvaljuju}i takvim koncesijama6 svoje je poslovanje po cijeloj
Italiji pro{irio GIUSEPPE ANTONELLI, znameniti tiskar i nakladnik,
ro|en u Veneciji 1793. godine. Za razliku od Remondinijeve tiskare u
kojoj su upotrebljavane ru~ne pre{e, Antonelli je mehanizirao svoju
djelatnost. Primjenjivao je tada najsuvremeniju tiskarsku tehniku,
litografiju, tako|er i postupak galvanoplastike pa su njegovu tiskaru
opisivali kao najve}i laboratorij takve vrste ne samo u Italiji nego
i u Europi.7
     Zbog ljepote otisaka, ali i zbog doprinosa razvoju tiskarskoga
umije}a, Antonellija su stavljali uz bok velikomu Aldu Manuziju.8
Knjiga Il teatro la Fenice in Venezia G. Medune, koju je objavio
Antonelli 1849. svjedo~i o visokoj kakvo}i reproduciranih arhitek-
tonskih nacrta.
     Antonelli je bio i ugledni nakladnik. Posebno je dobro bila
primljena Nova Scriptorum Latinorum Bibliotheca i geografska
enciklopedija, ali i druga djela s podru~ja medicine, umjetnosti,
pravnih znanosti, te brojni jezi~ni i stru~ni rje~nici.9
               Iz nekadanjega fonda Knji`nice Obrtni~ke {kole u Splitu sa~uvane
su i knjige: Degli stili nell'architettura Archintija i Malaguzzija,
te Melanijeva Del ornamento nell' architettura, koje je objavila
ugledna obitelj VALLARDI. Ova je nakladni~ka ku}a utemeljena u XVIII.
stolje}u.
     U XIX. su stolje}u u Milanu djelovale dvije nakladni~ke ku}e
istoga naziva, jedna Antonija Vallardija, specijalizirana za
objavljivanje literature za djecu, didakti~noga materijala, poslije
i zemljopisnih karata10 i druga, koju je 1840. utemeljio njegov brat,
lije~nik FRANCESCO VALLARDI.
     On je objavio brojna djela s podru~ja kulture i znanosti, ali je
stekao ugled djelima iz medicine kao {to je Enciclopedia medica i
Niemeyerov prijevod Patologia speciale medica ~ime je znantno olak{ao
studiranje medicine u Italiji.11

     Oko 1870. talijanski su nakladnici i tiskari djelovali u mnogo
povoljnijim uvjetima nego dvadesetak godina prije. Primjenom edikta
o slobodi tiska (prvi u Italiji, za kraljevinu Sardiniju iz 1848.
godine) i reguliranjem politi~kih prilika njihov polo`aj je znatno
olak{an .12
     1867. godine po~ela je redovito izlaziti teku}a nacionalna
bibliografija (najprije kao Bibliografia d' Italia). 1869. ugledni
Giuseppe Pomba je oformio Emporio librario, a Casimiro Bocca Societ…
di Librai ed Editori, koja je dvije godine poslije promijenila naziv
u Associazione Tipografico-Libraria.13

     ULRICO HOEPLI (1847-1935) stigao je u Milano kao ve} afirmirani
nakladnik i knji`ar.
     1875. godine objavio je prvi svezak svojih "manuala" (Manuale
del Tintore) utemeljuju}i na taj na~in znamenitu seriju takvih
publikacija, tzv. Manuali Hoepli. To su bili priru~nici najrazli~i-
tijega sadr`aja i opsega iz gotovo svih podru~ja ljudskoga znanja i
prakse, od industrije i trgovine, do obrta, medicine, zakonodavstva,
umjetnosti, knji`evnosti, itd.
     "Manuale" su sastavljali isklju~ivo specijalisti. Iako su bili
namijenjeni ponajprije mladima i samoukima, zadr`ali su visoku razinu
stru~noga, odnosno znanstvenoga pristupa temi. Hoeplijeva je zamisao
bila na taj na~in iscrpno predstaviti i pribli`iti {iremu krugu ljudi
najrazli~itija znanja i vje{tine, pritom ~esto isti~u}i da su
"manuali" enciklopedija koja neprekidno nastaje.14 Objavio je mnogo
ovakvih priru~nika (oko 2000). Objavljivani su gotovo nevjerojatnim
tempom (od 1894. do 1898. oko 700 svezaka). Koliko su bili tra`eni i
kori{teni ilustrira i podatak da je Manuale dell' ingegneria tiskan
u 65 izdanja.
     Svi su "manuali" bili prepoznatljiva, d`epnoga formata, (160) i
cijenom pristupa~ni.15
     Iz Knji`nice Obrtni~ke {kole sa~uvano je vi{e ovih Hoeplijevih
priru~nika, uglavnom iz gra|evinarstva i umjetnosti.
               U formi "manuala" bile su objavljene bibliografije i priru~nici
iz bibliotekarstva, poput Dizionario bibliografico C. Arlija,
Bibliografia G. Ottinija i G. Fumagallija i Manuale del bibliotecario
Juliusa Petzholdta iz 1894. na temelju kojega je u dana{njoj
Sveu~ili{noj knji`nici u Splitu bio izra|en prvi abecedni katalog.16
     Hoepli je oblikovao i zanimljive nakladni~ke cjeline, tzv.
biblioteke, u sklopu kojih je objavio nekoliko vrijednih publikacija.
Posebno su bile ugledne: Biblioteca Tecnica, Biblioteca Storico-
Letteraria, Biblioteca Classica Hoepliana, Collezioncina Diamante
Hoepli, Bibliotheca Scriptorum Graecorum et Romanorum, te mnoge
druge.
     Veliki su interes pobudila i druga djela objavljivanje kojih je
bio va`an kulturni doga|aj, poput Il Codice Atlantico Leonarda da
Vincija, I Codici Vaticani, I tesori delle Biblioteche d'Italia,
Storia dell' Arte Italiana A. Venturija i druge.
     Sve publikacije koje je ku}a Hoepli objavila bile su savjesno
popisane u vi{e kataloga vlastitih izdanja. Fumagalli bilje`i dva
takva, prigodna kataloga, Catalogo cronologico, alfabetico, critico,
sistematico e per soggetti delle edizioni Hoepli, 1872-1896, kojim je
obilje`ena 25. obljetnica rada ove nakladni~ke ku}e, te drugi,
tako|er obljetni~ki, Mezzo secolo di vita editoriale. Catalogo
cronologico e alfabetico, per autori e per materie, delle edizioni
Hoepli 1872-1922.17
     Ulrico Hoepli je bio i antikvar. Otvorio je vlastitu Libreria
Antiquaria Hoepli.
     S. Dahl ga spominje me|u onim bibliofilima koji su tragali za
rukopisima, starim i rijetkim tiskanim knjigama, umjetni~kim
uvezima.18

     Bogatoj tradiciji torinskoga nakladni{tva doprinio je i
Hoeplijev suvremenik, C. CRUDO, koji je vodio specijaliziranu
nakladni~ku ku}u za umjetni~ka izdanja, Societ… Italiana di edizioni
artistiche.
     Objavljivao je i dva ~asopisa: L'architettura italiana, u kojemu
su sura|ivali ugledni arhitekti onoga doba, me|u kojima i Ernesto
Basile i Camilo Boito, te Per arte, ~asopis za primijenjene umjetno-
sti. Za nas je zanimljiva bilje{ka o knjizi L'Architettura Antica in
Dalmazia koju je Crudo najavio kao budu}e izdanje svoje ku}e. U opisu
budu}e knjige stoji da }e predstaviti arhitekturu rimskoga i
srednjovjekovnoga razdoblja u Splitu, Saloni, Zadru, [ibeniku,
Dubrovniku, Kotoru, itd. Imat }e dva sveska, sa 132 table, formata 34
x 45 cm i ko{tat }e 160 lira. Nemamo podataka je li ova knjiga i
objavljena.
     Vjerojatno je tridesetih godina, pred drugi svjetski rat,
Crudova "...ditta vecchia e benemerita..." prestala poslovati.
U takvu je kontekstu spominje nakladnik Barulli.19 Osim knjiga
talijanskih nakladnika, iz Knji`nice Obrtni~ke {kole do danas je
sa~uvano vi{e knjiga na njema~komu jeziku, koje su objavili austrij-
ski i njema~ki nakladnici.

     Publikacije ™sterreichische Kunsttopographie (urednik Max
Dvo« k) iz 1911, Beerova Chorgesthl in der Certosa bei Pavia, 1894.
i Ausgefhrte Bauornamente von Prager und Wiener Bildhauern, neko} u
ovoj Knji`nici, objavljene su u nakladni~koj ku}i Schroll & Co. u
Be~u.
     ANTON SCHROLL je svoju tvrtku utemeljio 1884. godine. Osim djela
iz povijesti umjetnosti i arhitekture objavljivao je djela o
umjetni~komu obrtu, etnologiji i zemljopisu. Od 1921. godine ova je
nakladni~ka ku}a po~ela objavljivati sabrana djela austrijskih
pjesnika. Tako|er se specijalizirala za umjetni~ke reprodukcije u
boji, grafike i umjetni~ke fotografije.
     Ogranak Schrollove nakladni~ke ku}e djelovao je i u Mnchenu.20

     Na koncu XIX. i po~etkom XX. stolje}a u Be~u su djelovale i
druge ugledne nakladni~ke i knji`arske ku}e poput FRIEDRICH WOLFRUM
& Co. koja je objavljivala publikacije iz arhitekture i umjetni~kog
obrta, ku}a A. PICHLER WITWE & SOHN, A. D. LEHMANN, nakladni~ka i
knji`arska ku}a, koja je djelovala samostalno ili s WENZELOM, a
objavljivala je publikacije iz umjetnosti i tehnike, ali i iz
arhitekture i gra|evinskih konstrukcija; zatim nakladni~ka ku}a KARLA
GRAESERA: djelovala je s geslom Nitere porro, te ku}a ALFREDA
HOLDERA, carskokraljevskoga visoko{kolskog i sveu~ili{noga knji`ara
i nakladnika, koji je objavljivao publikacije iz povijesti umjetno-
sti, arhitekture i gra|evinarstva.

     Razdoblje druge polovice XIX. stolje}a obilje`ava, posebno u
Njema~koj, nagli porast broja onih nakladnika koji su objavljivali
djela iz povijesti umjetnosti. G. Menz bilje`i 154 nakladnika takvog
usmjerenja u 1869. godini.21
     Istaknuto je mjesto me|u tim nakladnicima zauzimao ERNST ARTHUR
SEEMANN (1829-1904). Ovaj je znameniti nakladnik sura|ivao s
najuglednijim povjesni~arima umjetnosti onoga doba, izme|u ostalih i
s Jakobom Burckhardtom i Wilhelmom Lbkeom.
     1871. zapo~eo je objavljivati reprezentativna djela o njema~koj
renesansi, poslije i o austrijskoj. Za neke od tih publikacija
preuzeo je i ulogu redaktora, {to mu nije predstavljalo velike
pote{ko}e, budu}i da je bio dobar poznavatelj kulture i povijesti
umjetnosti njema~kih gradova. Pod pseudonimom U. B. Becker bio je ~ak
napisao Kunst und Knstler des XVI, XVII und XVIII Jahrhunderts.
     Uz knjige, Seemann je objavljivao i ~asopise za umjetnost, Ze-
itschrift fr bildende Kunst, Jahrbcher der Kunstwissenschaft iz
kojega se nakon 1885. razvilo glasilo za primijenjene umjetnosti,
Kunstgewerblatt.
     Iako je u nakladni{tvo u{ao jo{ 1858. godine u Essenu, intenziv-
no razdoblje njegova djelovanja zapo~inje nakon 1861, u Leipzigu,
utemeljenjem E. A. S. Verlag-a. 1897. iz te se tvrtke izdvojio njegov
zet i otpo~eo samostalno voditi Seemann & Co.22
     Nakon smrti Ernsta Arthura Seemanna 1904. godine, nasljednici su
nastavili voditi tvrtku.1907. pokrenuli su veliki projekt, Allgemei-
nes der bildenden Knstler Lexikon u redakciji U. Thiemea i F.
Beckera, poslije, od XVI. sveska H. Vollmera. Posljednji, trideset i
{esti svezak objavljen je 1947. godine. 
Od 1953. izlazi kao Allgemeines Lexikon der bildenden Knstler des XX
Jahrhunderts.23 
     Od 1952. godine sjedi{te tvrtke E. A. S. nalazi se u K"lnu.24
Iz Knji`nice Obrtni~ke {kole od ovoga nakladnika sa~uvala se knjiga
Das Bauformenbuch... A. Brausewettera iz 1898. godine.

     Za Knji`nicu Obrtni~ke {kole bila je nabavljena i knjiga Das
Museum, koju je objavio ugledni njema~ki nakladnik WILHELM SPEMANN
(1844-1910).
     U publikaciji su kao mjesto izdavanja navedena dva grada, budu}i
da je nakon utemeljenja svoje nakladni~ke i knji`arske ku}e u
Stuttgartu 1873. godine, Spemann utemeljio njeni ogranak u Berlinu,
1881. godine. Ugled uspje{nog nakladnika stekao je objavljivanjem
zanimljivih djela iz povijesnih znanosti, filozofije, umjetnosti i
znanosti o knji`evnosti. Spemann je objavljivao i ~asopise. Najpozna-
tiji me|u njima bili su: Der gute Kamerad, od 1887. i Das Kranzchen,
od 1888.25 Berlinski ogranak Spemann je 1890. pridru`io Union Deutsche
Verlagsgesellschaft-u. Ideja o udru`enoj nakladni~koj ku}i potekla je
od uglednoga nakladnika Adolfa Kr"nera koji je bio i prvi predstojnik
B"rsenverein der Deutschen Buchh„ndler.26 Union Deutsche Verlag-
sgesellschaft postojao je do 1903.27
     B"rsenverein der Deutschen Buchh„ndler utemeljen je 1825.
godine. Nastao je spajanjem Horwathova Dru{tva knji`ara iz Leipziga,
koje je djelovalo od 1797. sa sli~nim dru{tvom kojeg su vodili
nakladnici Bernhard Friedrich Voight iz Weimara i Friedrich Campa iz
Nrnberga.
     Ovo udru`enje njema~kih knji`ara `eljelo je unaprijediti
knji`arsku struku, regulirati nov~ane naknade izme|u nakladnika i
knji`ara, nakladnika i autora i me|u knji`arima, te utvrditi stabilne
cijene knjigama u prodaji.
     B"rsenverein je pokrenuo dnevni list s novostima u knji`arstvu
(od 1834. B"rsenblatt fr den deutschen Buchhandel), zatim list za
povijest njema~koga knji`arstva (Archiv fr die Geschichte des
deutschen Buchhandels), na njegovu je inicijativu u Leipzigu
1914/1916. utemeljena biblioteka, Deutsche Bcherei u koju su iz
cijeloga svijeta pristizali tekstovi tiskani na njema~komu jeziku, a
posredovao je i u osnivanju Muzeja knjige i grafi~kih umjetnosti,
1884. godine. U Njema~koj je 1893. godine poslovalo 7895 knji`ara.28

     Doprinijev{i stvaranju B"rsenvereina, BERNHARD FRIEDRICH VOIGHT
je otvorio vlastitu nakladni~ku ku}u u Leipzigu. Publicirao je djela
iz gra|evinarstva, crtanja i arhitekture. U razdoblju od 1903. do
1912. objavljivao je u svescima (ukupno 21) Das Handbuch des
Bautechnikers. Ovaj je priru~nik bio namijenjen nastavnicima
tehni~kih predmeta i svima onima koji su poha|ali gra|evinske stru~ne
{kole.
     U Obrtni~koj su {koli kori{tene njegove publikacije Moderne
kleine H„user R. Zahna 1912. i Vorlegebl„tter fr das Tiefbauzeichnen
O. Kellera 1903.

     Stara i ugledna nakladni~ka i tiskarska ku}a GERHARDA STALLINGA 
utemeljena je u Oldenburgu 1789. godine.
     1842. otvoren je njen ogranak u Heidelbergu. U dvije stotine
godina dugu trajanju ova je nakladni~ka ku}a objavila brojne
publikacije najrazli~itijega sadr`aja. Uz knjige iz povijesti i
kulture, te popularne znanosti, bila su objavljivana i djela s temom
brodovlja i pomorstva, gospodarstva i politike, ali i slikovnice,
dje~je knjige, stripovi itd.29
     1982. godine tiskara je do{la u ste~aj, a godinu poslije i
cijela nakladni~ka ku}a. Od 1984. tvrtka djeluje kao Lappan Verlag
GmbH.30 U ovoj je nakladni~koj ku}i objavljena 1925. knjiga Das
Batiken... J. Loebera, neko} u vlasni{tvu Knji`nice.

     I drugi su njema~ki nakladnici XIX. i po~etkom XX. stolje}a bili
zastupljeni me|u publikacijama Knji`nice Obrtni~ke {kole. 
     BRUNO HESSLING je imao knji`are u Berlinu, poslije u New Yorku,
od 1906. i u Parizu, a objavljivao je djela iz arhitekture i
umjetni~koga obrta. BRA]A JŽNECKE iz Hannovera objavljivali su
publikacije iz tehni~kih znanosti i gra|evinarstva, a ERNST WASMUTH
imao je u Berlinu nakladni~ku ku}u s knji`arom, koja je objavljivala
djela s podru~ja arhitekture.

     Ovaj kratki osvrt na nakladnike publikacija, koje su se nalazile
u Knji`nici Obrtni~ke {kole nije, na`alost, mogao biti cjelovitiji.
Dijelom smo to poku{ali nadomjestiti posebnim Kazalom nakladnika.
Nadamo se da }e na temelju toga Popisa neki budu}i rad dopuniti i
obrazlo`iti ovu temu, kao i na{u procjenu o vrijednosti fonda
nekadanje Knji`nice Obrtni~ke {kole.


BILJE[KE


 1. Program za {kolsku godinu 1909-1910, Split, C.K. Graditeljska, 
    zanatlijska i umjetni~ka {kola u Splitu, 1910, str. 9. U svim Pro-
    gramima za pojedine {kolske godine, po~ev od 1907/1908 spominje 
    se i Knji`nica. Evidentira se rast i razvoj njenih knji`nih     
    fondova. U izvje{tajima iz ratnih godina Knji`nica se vi{e ne   
    spominje; vjerujemo da je dijelila sudbinu [kole u kojoj je do{lo 
    do stagnacije i pada kvalitete nastave. Ni u Spomenici 25-      
    godi{njice, 1908-1933, Dr`avne mu{ke i `enske zanatske {kole nema, 
    na`alost, podataka o Knji`nici.

 2. Hrvoje Morovi}: Izbor iz djela, Split, Knji`evni krug, 1988, 
    str. 165-210.

 3. Enciclopedia italiana di scienze, lettere ed arti, Roma, Treccani,
    1936, sv. XXIX, str. 46.

 4. Umberto Dorini: Breve storia del commercio librario, Milano; A.
    Mondadori, 1938, str. 130-136.

 5. Ibidem, str. 90.

 6. Contratto conchiuso fra l'imperiale regia preffettura delle
    finanze per le provincie Venete e Giuseppe Antonelli... per la
    fornitura generale delle stampe, rigature e legature a tutti
    gli II. RR. Ufficii delle Provincie Venete, 1851.

 7. Rinaldo Fulin: Del cavaliere Giuseppe Antonelli, tipografo,
    Venezia, Stab. Antonelli, 1862, str. 65.

 8. Ibidem, str. 27.

 9. Ibidem, vidi: Catalogo delle edizioni Antonelliane, str. 81-90.

10. Piero Trevisani: Le fucine dei libri. Gli editori italiani,
    Osimo, I. Barulli, 1935, str. 137-158.

11. Enciclopedia italiana di scienze, lettere ed arti, Roma, 
    Treccanni, 1937, sv. XXXIV, str. 926.

12. Vladimir Knafli~: Traktat o tisku, Ljubljana, 1930, str. 48.

13. Umberto Dorini, op. cit., str. 119-147.

14. Piero Trevisani, op. cit., str. 75-99.

15. Dora Fanny Rittmeyer: Ulrico Hoepli, ein Lebensbild, Milano,
    U. Hoepli, 1939, str. 87-91.

16. Hrvoje Morovi}, op. cit., str. 192.

17. Giuseppe Fumagalli: La Bibliografia, Roma, Fondazione Leonardo,
    1923, str. 22.

18. Svend Dahl: Povijest knjige, Zagreb, Hrvatsko bibliotekarsko
    dru{tvo, 1979, 164. str.

19. Piero Trevisani: op. cit., str. 163.

20. Das moderne Lexikon, Berlin, Institut Bertelsmann, 1970, sv.    
    XVI, str. 433. Meyers Grosses Universallexikon, Mannheim-Wien-  
    Zrich, Bibliographisches Institut Mannheim, 1984, sv. XII,     
    str. 470.

21. Gerhard Menz: Deutsche Buchh„ndler, Leipzig, Lehmann, 1925,
    str. 271-278.

22. Ibidem, str. 276.

23. Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, JLZ, 1966, str. 416.

24. Das moderne Lexikon, 1970, sv. XVII, str. 89.

25. Das moderne Lexikon, 1970, sv. XVII, str. 350.

26. Gerhard Menz, op. cit., str. 133-144.

27. Meyers Grosses Universallexikon, 1984, sv. XII, str. 257.

28. Umberto Dorini, op. cit., 119-147.

29. Das moderne Lexikon, 1970, sv. XVII, str. 425.

30. Meyers Grosses Universallexikon, 1985, sv. XIII, str. 356.












                   POPIS PUBLIKACIJA U KNJI@NICI
                   C.K. OBRTNI^KE [KOLE U SPLITU


                          Viktor [kovrlj



                        LIKOVNE UMJETNOSTI



 1. AMOURS et figures d‚coratives.
    Compositions all‚goriques par MM. les professuers Gonin, Rudolph
    Morgari, Soave, Dauck, etc.
    Paris, Andr‚, Daly Fils & Cie, [s.a.]. 35 listova s tablama
    45 X 34 cm.
    Manjka cijela knjiga osim naslovne stranice i korica.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

 2. BLANC, Charles
    Histoire des peintres de toutes les ‚coles. cole
    ombrienne et romaine.
    Paris, Henri Loones, 1877. 16 str. + [?] str. sa sl. +
    [?] str. s tablama 33 X 23 cm.
    (Galerija umjetnina u Splitu)
    Umbrijska i rimska slikarska {kola.

 3. BLANC, Charles - MANTZ, Paul
    Histoire des peintres de toutes les ‚coles. cole florentine.
    Paris, Henri Loones, 1876. XX str. + [?] str. sa sl. + [?]
    str. s tablama 33 X 23 cm.
    (Galerija umjetnina u Splitu)
    Firentinska slikarska {kola.

 4. CAROTTI, Giulio
    Corso elementare di storia dell'arte. Volume 1. L'arte
    dell' evo antico.
    Milano, Ulrico Hoepli, 1907. 413 str. sa sl. + 64 str. 15 cm.
    (Galerija umjetnina u Splitu)
    Umjetnost staroga vijeka.

 5. CAROTTI, Giulio
    Corso elementare di storia dell'arte. Volume 2.
    Milano, Ulrico Hoepli, 1908-1913. 15 cm.
    Parte 1. - 1908. - Arte cristiana, neo-orientale ed europea
    d' altr' Alpi. 421 str. sa sl. + 64 str.
    Parte 2. - 1913. - L'arte regionale italiana nel medio evo.
    667 str. sa sl.
    Parte 3. - 1913. - L'apogeo dell'arte italiana nel medio evo...
    1390 str. sa sl.
    (Galerija umjetnina u Splitu)
    Kr{}anska, orijentalna i srednjovjekovna talijanska umjetnost.

 6. DEUTSCHE Kunst und Dekoration. [Herausgegeben und redigiert von 
    Aleksander Koch].
    Darmstadt, Verlagsanstalt A. Koch, 1911-1921. 29 cm.
    Bd. 28. - 1911. - 445 str. sa sl. i tablama
    Bd. 29. - 1911. - 492 str. sa sl. i tablama
    Bd. 30. - 1912. - 428 str. sa sl. i tablama
    Bd. 31. - 1912. - 519 str. sa sl. i tablama
    Bd. 32. - [1913.] - 453 str. sa sl. i tablama
    Bd. 36. - [s.a.] - 458 str. sa sl. i tablama
    Bd. 38. - [s.a.] - 439 str. sa sl. i tablama
    Bd. 40. - 1917. - 389 str. sa sl. i tablama
    Bd. 41. - 1917. - 389 str. sa sl. i tablama
    Bd. 42. - 1918. - 322 str. sa sl. i tablama
    Bd. 44. - 1919. - 343 str. sa sl. i tablama
    Bd. 46. - 1920. - 329 str. sa sl. i tablama
    Bd. 47. - 1920. - 343 str. sa sl. i tablama
    Bd. 49. - 1921. - 364 str. sa sl. i tablama
    Manjkavo.
    ([kola likovnih umjetnosti u Splitu)
    Ilustrirani mjese~nik za moderno slikarstvo, plastiku, arhitektu- 
    ru, umjetnost stanovanja i `enske umjetni~ke radove.

 7. EBELIN, E.
    Dekorations und [...].
    [s.l.], [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

 8. EMPORIUM : rivista mensile illustrata d'arte letteratura scienze
    e variet…. [Gerente responsabile: Testa Paolo].
    Bergamo, Istituto italiano d'arti grafiche, 1910-1913, 26 cm.
    Vol. 31. - 1910. - 480 str. sa sl. i tablama
    Vol. 32. - 1910. - 480 str. sa sl. i tablama
    Vol. 33. - 1911. - 492 str. sa sl. i tablama
    Vol. 35. - 1912. - 479 str. sa sl. i tablama
    Vol. 36. - 1912. - 479 str. sa sl. i tablama
    Vol. 37. - 1913. - 479 str. sa sl. i tablama
    Vol. 38. - 1913. - 480 str. sa sl. i tablama
    Manjkavo. Od vol. 33. (1911) odgovorni urednik Monticelli       
    Giuseppe.
    ([kola likovnih umjetnosti u Splitu)
    Ilustrirani ~asopis za umjetnost, knji`evnost i znanost.

 9. ESPOSIZIONE generale italiana in Torino 1884.
    Torino, [Stabilimento fotografico a Charvet]. 33 lista
    s tablama 45 X 34 cm.
    Manjkaju korice i naslovna stranica.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

10. [FIDERMAN, K.]
    Geschichte der Kunst.
    [s.l.], 1922.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

11. FOLNESICS,  Hans
    Studien zur Entwicklung der Architektur und Plastik des XV      
    Jahrhunderts in Dalmatien.
    Wien, 1914.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

12. GORNOSTAVA, H.
    Istoria ... - romanski stil.
    [s.l.], 1864.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

13. HERZBERG, B. F.
    Geschichte der r"mer Altertum.
    Berlin, 1885.
    (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)

14. IDERMAN, K.
    Geschichte der Kunst.
    Leipzig, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

15. LAERGE, J.
    Darstellung des Menschen.
    Berlin, 1894.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

16. [LAMBERT, Andr‚]
    Aus dem alten Rom. 
    [s.l.], [s.a.].
    (Galerija umjetnina u Splitu)
    Bogato opremljen album s reprodukcijama u boji
    12 akvarela Andr‚a Lamberta.

17. MEYER, F.
    Handbuch der Ornamentik.
    Leipzig, 1922.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

18. MOTIVI ruskoj arhitekturi.
    [Peterburg, A. Reinbot, s.a.].
    Listovi s tablama u bojama 36 X 27 cm.
    Manjkavo. Tekst na ruskom i francuskom jeziku.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Detalji drvenih zgrada i namje{taja.

19. ™STERREICHISCHE Kunsttopographie.
    [Redigiert von Prof. Dr. Max Dvorak].
    Wien, Anton Schroll & Co., 1911. CXLI str. + [?] str.
    sa sl. + [?] str. s tablama 31 X 22 cm.
    Band VII. - Die Denkmale des adeligen Benediktiner-
    Frauen-Stiftes Nonnberg in Salzburg.
    (Galerija umjetnina u Splitu)
    Umjetni~ko blago benediktinskoga samostana u Salzburgu.
                       
20. RONCHETTI, G.
    Manuale per i dilettanti di pittura.
    Milano, Ulrico Hoepli, 1906. 379 str. + 25 listova s
    tablama. 15 cm.
    (Galerija umjetnina u Splitu)
    Prikaz slikarskih tehnika za amatere.

21. SPELTZ, A.
    Der Ornamentstil.
    Paris, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

22. SPEMANN, Wilhelm
    Das Museum. Eine Anleitung zum Genuss der Werke bildender
    Kunst.
    Berlin-Stuttgart, W. Spemann, [s.a.]. 85 str. + 160 listova
    s tablama 34 X 27 cm.
    (Galerija umjetnina u Splitu)
    Izlo{ci znamenitih svjetskih muzeja.

23. STEIGL, Franz
    Neue Zeichenvorlagen.
    Wien, A. Pichlers Witwe & Sohn, [s.a.], 17 listova s tablama 
    u bojama, 42 X 29 cm. Manjkavo.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Predlo{ci uresa za crtanje u {kolama.

24. STRZYGOWSKI, Josef
    Ursprung der christilichen Kirchenkunst.
    Leipzig, 1920.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     
25. The STUDIO
    [London], 1911-1913. 28 cm. Sa sl. i tablama.
    Vol. 52. - 1911. - 334 str.
    Vol. 53. - 1911. - 342 str.
    Vol. 55. - 1912. - 340 str.
    Vol. 57. - 1912. - 350 str.
    Vol. 59. - 1913. - 336 str.
    Manjkavo. Ilustrirani ~asopis za likovne umjetnosti.
    Svesku 52 (1911) i 55 (1912) privezani su i sa`eci na 
    francuskomu jeziku, tiskani u Parizu.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
 
26. VORLAGEN fur den ersten Zeichenunterricht an gewerblichen
    Fortbildungsschulen. No. 1000-1044.
    Wien, [Druck von Josef Eberle], 1907. 44 lista s
    tablama, 51 X 39 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Biljni uzorci za pouku crtanja.

27. WINKELMANN, I.
    [Tavole].
    200 listova s tablama 43 X 29 cm.
    Manjka naslovna stranica.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Crte`i anti~kih umjetnina.




                            ARHITEKTURA




28. ANDREANI, I.
    Il progettista moderno.
    [Milano, Ulrico Hoepli], [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

29. ARCHINTI, Luigi
    Degli stili nell' architettura.
    Milano, dott. Francesco Vallardi, [s.a.]. 28 cm.
    Volume 1. 488 str. sa sl.
           2. 660 str. sa sl.
           3. 105 listova s tablama
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Arhitektonski oblici kroz stolje}a.

30. L'ARCHITETTURA italiana. Periodico mensile di costruzione e
    di architettura pratica. / Direttori : ing. Carlo Bianchi, arch.
    Antonio Cavallazzi.
    Torino, C. Crudo & C., 1905-1909. 38 cm
    Anno 1. - 1905. - 1906. - 48 str. sa sl. + 96 listova s tablama
    Anno 2. - 1906. - 1907. - 50 str. sa sl. + 96 listova s tablama
    Anno 4. - 1908. - 1909. - 136 str. sa sl. + 48 listova s tablama
    Manjkavo. 
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Mjese~ni ~asopis za prakti~nu arhitekturu.

31. L'ARCHITETTURA nella storia e nella pratica.
    Milano, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

32. AUS der Praxis. Neue Privatbauten aus Deutschland und
    ™sterreich.
    Wien-Leipzig, Friedr. Wolfrum & Co., [s.a.]. 60 listova
    s tablama 43 X 32 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Fotografije eksterijera secesijskih stambenih i poslovnih       
    njema~kih i austrijskih zgrada.

33. AUSGEFšHRTE Bauornamente von Prager [und Wiener] Bildhauern.
    Wien, Anton Schroll & Co., [s.a.].
    Teil 3. - 56 listova s tablama 40 X 31 cm.
    Manjkavo.
    (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)
    Secesijski uresni detalji zgrada. 

34. AUSGEFšHRTE Bauornamente von Prager [und Wiener] Bildhauern.
    Wien, Anton Schroll & Co., [s.a.].
    [Teil?] - 4. Serie - 54 lista s tablama 40 X 31 cm.
    [Teil?] - 6. Serie - 56 listova s tablama 40 X 31 cm.
    Manjkavo.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Secesijski uresni detalji zgrada.

35. AUSGEFšHRTE Bauornamente. Funfte Serie.
    Wien, [s.a].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    
36. BASILE, Ernesto
    Studi e schizzi.
    Torino, C. Crudo & C., [1909]. 23 lista s tablama 42 X 31 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Arhitektonski crte`i autorovih radova.

37. BAU- und Einrichtung von Kinderstagesteinen.
    [s.l.], 1930.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

38. BAUKUNDE des Architekten.
    Berlin, 1900.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

39. BETHKE, H. 
    St„dtische Gesch„fts- und Wohnh„user.
    Stuttgart, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

40. BETHKE, Hermann
    Ein-Familien-H„user. Kleine H„user zum Alleinbewohnen...
    Stuttgart, Konrad Wittwer, [s.a.], 60 listova s tablama u
    bojama, 49 X 35 cm.
    Manjka jedan list s tablom.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

41. BETHKE, Hermann
    Praktische Wohnh„user und Villen...
    Stuttgart, Konrad Wittwer, [s.a.]. 50 listova s tablama
    u bojama, 50 X 34 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Stambene i obiteljske zgrade. Neo`bukana pro~elja od opeke.

42. BRAUSEWETTER, A.
    Das Bauformenbuch. Die Bauformen des burgerlichen Wohnhauses.
    Leipzig, E.A. Seemann,1898. Teil 2. - 1898. 50 listova s tablama 
    40 X 30 cm. Manjkavo.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Pojedinosti gra|anskih stambenih ku}a.

43. CAPPA, Scipione
    Album degli ingegneri ed architetti... Serie prima.
    Torino, Augusto Federico Negro, 1884-1892.
    67 listova s tablama i tekstom 47 X 33 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Izabrana zbirka crte`a va`nijih suvremenih arhitektonskih       
    ostvarenja u Italiji.

44. CAPPA, [Scipione]
    Album degli ingegneri ed architetti. [La seconda serie.]
    70 listova s tablama i tekstom 47 X 33 cm.
    Manjka naslovna stranica.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Izabrana zbirka crte`a va`nijih suvremenih arhitektonskih       
    ostvarenja u Italiji.

45. CASALI, I.
    Tipi originali di casette popolari villini economici.
    Milano, [Ulrico Hoepli], 1910.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

46. CASALI, [Icilio]
    Tipi originali di casette popolari villini economici ed abitazio 
    ni rurali. 2. ed.
    Milano, Ulrico Hoepli, 1910. 404 str. sa sl. 15 cm.
    (Gra|evinsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)
    Priru~nik sadr`i 125 tipskih projekata ku}a, gospodarskih zgrada
    i seoskih nastamba.

47. Le COSTRUZIONI moderne in Italia. 
    Facciate di edifizi in stile moderno. Genova.
    Torino, C. Crudo & C., [s.a.]. 60 listova s tablama 42 X 31 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Pro~elja zgrada u secesijskomu stilu.

48. Le COSTRUZIONI moderne in Italia.
    Facciate di edifizi in stile moderno.
    Torino, C. Crudo & C., [s.a.].
    Vol. 1. - Milano - 60 listova s tablama 42 X 31 cm.
    Vol. 2. - Milano - 60 listova s tablama 42 X 31 cm.
    Manjkaju dva lista s tablama.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Pro~elja zgrada u secesijskomu stilu.

49. CURIONI, G.
    Appendice all' arte di fabbricare.
    Torino, 1873.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

50. CURIONI, G.    
    L' arte di fabbricare.
    Torino, [s.a.]
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

51. [CURIONI, G.]    
    L' arte di fabbricare.
    Torino, 1867.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

52. DIEFENER, A.
    Die H„users.
    [s.l.], 1892.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

53. EISENLOHR, Ludwig
    Architektonische Rundschau. Skizzenbl„tter aus allen Gebieten der
    Baukunst.
    Stuttgart, J. Engelhorn, 1908. 104 str. + XCVI listova s tablama.
    38 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Prikazi svih podru~ja arhitekture.

54. ERLWEIN, H.
    Das italienische D"rfechen in Dresden.
    Berlin, 1913.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

55. ESQUI, Pierre
    Trait‚ ‚l‚mentaire d'architecture.
    Paris, Charles Schmid, [s.a.]. LXXVI listova s tablama 
    33 X 26 cm. Manjkavo.
    (Dr. Stanko Piplovi})
    Detaljni crte`i pet stilskih redova s na~elima geometrijskih    
    konstrukcija i sjenama.

56. FIEDLER, L.
    Das Detail in der modernen Architektur.
    Serie 1: Einzelheiten neuer Wiener Bauten.
    Wien - Leipzig, Friedr. Wolfrum & Co., [s.a.]. 60 listova s     
    tablama 44 X 33 cm. 
    Manjka 7 listova s tablama.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Secesijski detalji be~kih zgrada.

57. FIEDLER, L.
    Das Detail in der modernen Architektur.
    Serie 2: Einzelheiten neuer Berliner Bauten.
    Wien - Leipzig, Friedr. Wolfrum & Co., [s.a.]. 60 listova s     
    tablama 44 X 33 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Secesijski detalji berlinskih zgrada.
   
58. FIEDLER, L.
    Das Detail in der modernen Architektur.
    Serie 4: Einzelheiten neuer Bauten Deutschlands und ™sterreichs.
    Wien - Leipzig, Friedr. Wolfrum & Co., [s.a.]. 60 listova s     
    tablama 44 X 33 cm. Manjkavo.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Secesijski detalji njema~kih i austrijskih zgrada.

59. GIOVANNI, C.
    Lavori generali di architettura.
    Torino, 1868.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

60. GRšNER
    Moderne st„dtische Wohnh„user.
    Wien - Leipzig, Friedr. Wolfrum & Co., [s.a.].
    Listovi s tablama 46 X 36 cm.
    (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)

61. GUAZZARONI, [A.]
    Progetti di edifici scolastici.
    Torino, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

62. HAENEL - ISCHARMANN
    Die Wohnung der Neuzeit.
    Leipzig, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

63. HEGELE, Max
    Neue Wohn- und Landh„user in einfacher moderner Ausfhrung.
    Wien und Leipzig, Friedr. Wolfrum, [s.a.]. 50 listova s
    tablama 47 X 31 cm + 2 lista s tablama 94 X 62 cm.
    Manjka naslovni list. Ima duplikata.
    (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)
    Gradske i seoske zgrade u jednostavnoj i suvremenoj izvedbi.

64. HO una casa nera.
    Milano, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)  

65. INTIME club. Croquis d'architecture.
    Paris, Ducher & Cie, [1874-1875]. Listovi s tablama 54 X 36 cm.
    Anne 8. - 1874. - N. 1-12.
    Anne 9. - 1875. - N. 1-12.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
 
66. INTIME club. Croquis d'architecture.
    Paris, Ducher & Cie, [1876-1877]. Listovi s tablama 54 X 36 cm.
    Anne 10. - 1876. - N. 1-12.
    Anne 11. - 1877. - N. 1-12.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

67. JUBILŽUMS - Werkst„ttenhof Mariahilf.
    Wien, Union Baugesellschaft, 1908-09. 12 listova s tablama
    33 X 39 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

68. KLASEN, J.
    [Grundriss Vorbilder].
    Leipzig, Baumg„rtners Buchhandlung, [s.a.], 423 str. sa sl. 
    29 X 22 cm. Manjka naslovna stranica. 
    (dr. Zdeslav Perkovi})
    Knjiga je dio niza od 15 svezaka koji sadr`e upute i nacrte za
    konstruiranje upravnih zgrada za znanost i umjetnost.

69. LEHNER, J. - MADER, E.
    Neue Stuckdekorationen im modernen Stil. Serie II.
    Dicken, Vestibule, Friese...
    Wien-Leipzig, Friedr. Wolfrum & Co., [s.a.].
    60 listova s tablama 43 X 32 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Secesijski uresi zgrada.

70. LEIXNER, Othmar
     Moderne Einfamilienh„user und Villen.
     Wien und Leipzig, Friedr. Wolfrum & Co., [s.a.].
     43 lista s tablama 46 X 32 cm.                                 
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Nacrti slobodnostoje}ih ku}a.

71.  LEVI, C.
     Fabbricati civili di abitazione.
     Milano, [Ulrico Hoepli], 1906.                                 
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

72. LIEBOLD, B.
    Holzarchitektur.
    Holzminden, 1881.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

73. MACKOWSKY, W.
    Das Arbeiterwohnhaus.
    Berlin, 1910.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
  
74. MAGRINI, E.
    Le abitazioni popolari.
    Milano, [Ulrico Hoepli], 1910.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

75. MALAGUZZI Valeri, Francesco
    Degli stili nell' architettura.
    Milano, dott. Francesco Vallardi, [s.a.], 28 cm.
    Volume 3. 365 str. sa sl.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Arhitektonski oblici kroz stolje}a.

76. MAYER, K.
    Kleine Wohn- und Bureauh„user.
    Wien, 1910.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

77. MEDUNA, Giambattista
    Il teatro la Fenice in Venezia...
    Venezia, stabilimento Antonelli, 1849. 62 str. + 6 listova s
    tablama. 31 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Obnova izgorjele kazali{ne zgrade koju je 1792. izgradio 
    Antonio Selva.

78. MELANI, Alfredo
    Dell' ornamento nell' architettura.
    Milano, dott. Francesco Vallardi, [s.a.], 28 cm.
    Volume 1. 520 str. sa sl.
           2. 608 str. sa sl.
           3. 172 lista s tablama
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Uresni detalji u arhitekturi.

79. [MENSUEL, J.]
    Encyclop‚die d'architecture.
    Paris, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

80. [MENSUELLE]
    Croquis d'architecture.
    Paris, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

81. MILIZIA, Francesco
    Principii di architettura civile... 4. ed. veneta.
    Bassano, Giuseppe Remondini e figli, 1823. 22 cm.
    Tomo 1. - 280 str. + 10 listova s tablama
    Tomo 2. - 308 str. + 12 listova s tablama
    Tomo 3. - 163 str. + 9 listova s tablama
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

82. NEUMEISTER, [A.]
    Neubauten.
    Leipzig, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

83. NICOLE, M. D. 
    De l'emploi des briques ordinaires dans la construction et 
    la d‚coration des ‚difices publics et priv‚s.
    Paris, Ducher & Cie, 1877. 24 str. + 
    30 listova s tablama 36 x 27 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Uporaba opeke u izgradnji i ukra{ivanju javnih i privatnih      
    zgrada.

84. NIEMANN, George
    Der Palast Diokletians in Spalato.
    Wien, Alfred H"lder, 1910. 115 str. + XXIII listova s tablama
    36 X 51 cm.
    (Arheolo{ki muzej u Splitu)

85. OSTENDORF, F.
    Haus und Garten.
    Berlin, 1914.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

86. PAULN, Max
    Illustriertes Handbuch der Geflgelzucht.
    K"flach, 1906. 384 str. + X str. sa sl. 25 cm.
    Omotni naslov. Manjkavo.
    (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)
    Priru~nik za objekte u peradarstvu.

87. RAME, Daniel
    Histoire g‚n‚rale de l'architecture.
    Paris, Amyot.
    Tome 1. - 1860. 552 str. sa sl.
    Tome 2. - 1862. [676] str. sa sl.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
 
88. RASCHDORFF, J. C.
    Palast-Architektur von Oberitalien und Toscana vom
    XV. bis XVII. Jahrhundert...
    Berlin, Ernst Wasmuth, 1888. 69 listova s tablama
    52 X 36 cm + 3 lista s tablama 104 X 72 cm + 16 str.
    Manjkavo.
    (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)
    Fotografije, nacrti i detalji znamenitih pala~a u Firenzi, Sieni, 
    Pienzi i drugim toskanskim gradovima.

89. SCHARROO, P. W. - WILS, Jan
    Geb„ude und Gel„nde fr Gymnastik Spiel und Sport...
    Berlin, Verlag Otto Baumg„rtel, 1925. 273 str. sa sl.    
    24 cm. 
    (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)
    Priru~nik za gradnju, ure|enje i opremanje zgrada za {port.

90. SCHIEFTHALER, F.
    Entwurf fr ein eingebautes Wohnhaus.
    Wien, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

91. SCHUSTER, F.
    Der Bau von Kleinwohnungen mit tragba...
    [s.l.], [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

92. SENJANOVI], Petar
    Nauka o gradjevinama.
    Split, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

93. SONNER, M.
    Entwrfe [ zu Kleinwohnh„usern.]
    [s.l.], 1913.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

94. STRAJNI], Kosta 
    Josip Ple~nik.
    Zagreb, ^elap i Popovac, 1920. 29 str. + 82 lista s tablama.
    32 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Knjiga sadr`i Ple~nikov esej o suvremenoj arhitekturi, kratki 
    prikaz njegova `ivota i djela te reprodukcije njegovih ostvare  
    nja.

95. STUDI architettonico-ornamentali di G. Zanetti.
    [s.l.], [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

96. VASI], Miloje M.
    @i~a i Lazarica. Studije iz srpske umetnosti srednjeg veka.
    Beograd, Izdava~ka knji`arnica Gece Kona, 1928. 256 str. sa sl. 
    34 cm. ]irilica.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

97. VIEHWEGER, A.
    S„ulenordnungen mit und ohne Bogenstellungen zum Gebrauch fr
    den Unterricht...
    Leipzig, J. M. Gebhardt's Verlag, 1906. 6 listova s tablama.
    62 X 45 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Detalji klasi~nih stilova u arhitekturi.

98. Le VILLE moderne in Italia.
    Torino, [s.a.].
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
 
99. WIENER Fa‡adenbuch II. 1690-1740.
    (...) Von der Architekten, J. B. Fischer v. Erlach, L.
    Hildebrand, Martinelli.
    Wien, Ad. Lehmann, 1892. 40 listova s tablama 46 X 31 cm.
    (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
    Pro~elja carskih i privatnih pala~a izgra|enih u Be~u od 1690.  
    do 1740.

100. WIENER Neubauten im Style der Sezession.
     Wien, 1906.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

101. ZAHN, Richard
     Moderne kleine H„user...
     Leipzig, Verlag von Bernh. Friedr. Voigt, 1912. 30 listova s
     tablama. 27 cm.
     (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)
     Nacrti malih stambenih ku}a.

102. ZEYER - DRECHSLER
     Decorative Bildhauerarbeiten.
     Berlin, Bruno Hessling, 1905-1906.
     Serie 1. - 1905. - 60 listova s tablama, 32 cm.
     Serie 2. - 1906. - 60 listova s tablama, 32 cm.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Uresni detalji zgrada.





                          GRA\EVINARSTVO




103. BALLACH, E.
     Naturgebilde in der Praxis des Metallotechnikers.
     Dresden, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

104. BAZALI, M.
     Hoch, Tief, und Eisenbetonbauten.
     Berlin, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu) 

105. BEDER, M.
     Baukunde des Ingenieurs.
     Stuttgart, 1857.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu) 

106. BEDER,M.
     Der Brckenbau [?].
     Stuttgart, 1858.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu) 

107. BEDER,  M.
     Der Strassen und Eisenbau.
     Stuttgart, 1858.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu) 

108. BERICHT ber die internationale Baufachausstellung.
     Leipzig, 1913.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

109. BREYMANN, G.
     Costruzioni civili.
     Milano, [s.a].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu) 

110. BUCHER, B.    
     Geschichte der technischen Knste.
     Stuttgart, 1875.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu) 

111. [DIFEEUR], D.
     Die Bautarbeiten.
     [s.l.], 1894.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

112. DOLE@AL, E.
     [Hand- und Lehrbuch niederen Geod„sie].
     Wien, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

113. EINFACHE Objekte Bau und Maschinen-...
     Wien, 1912.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

114. EMPERGER, F.
     Handbuch fur Eisenbetonbau.
     Berlin, 1910.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

115. ENGEL - NOACH
     Bauwesen.
     Berlin, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

116. FORMENTI, C.
     La pratica del fabbricare.
     Milano, [Ulrico Hoepli], 1893.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

117. FORMENTI, Carlo
     La pratica del fabbricare.
     Milano, Ulrico Hoepli, 1895.
     Parte 2. - 1895. - 23 lista s tablama 50 X 34 cm. + 
     2 lista s tablama 100 X 68 cm. Manjkavo.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Gra|evne konstrukcije i obrtni~ki radovi.

118. [FUITER, G.]
     Der Baumeister auf dem Lande...
     Leipzig, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

119. [HABERHALT], K.
     Trag... aus Beton-Eisen oder Stampfbeton.
     Wien, 1908.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

120. HESKY, C.
     Bau- und...
     Wien, 1887.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

121. HESKY, C.
     Bau- und Maschinenfaches.
     Wien, 1908.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

122. HESKY, C.
     Zeichen einfacher Objekte des Bau-und...
     Wien, 1882.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

123. HESKY, Carl
     Einfache Objecte des Bau- und Maschinenfaches.
     Vorlagen fr das angewandte geometrische Zeichnen ...
     Wien, Carl Graeser, 1898. 39 listova s tablama 52 X 38 cm.
     Manjkavo.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Gra|evni alati; detalji i konstrukcije.

124. HESKY, Carl
     Einfache Objekte des Bau- und Maschinenfaches zum
     Gebrauch an gewerblichen Fach- und...
     Wien, Karl Graeser, 1912. 52 cm
     (Manjkaju svi listovi s tablama.)
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Gra|evni alati; detalji i konstrukcije.

125. HOCH, Julius
     Tiefbauzeichnen. Vorschule fur das Fachzeichnen im 
     Tiefbauwesen...
     Hannover,Gebrder J„necke, 1900. 32 lista s tablama
     35 X 24 cm.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Na~in prikazivanja gra|evnih elemenata.

126. JANSSEN, T.
     Grndungen der Brcken.
     [s.l.], 1920.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

127. KARTE i profili g. Ibra. [Snimanje 1924. godine].
     Beograd, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

128. KARTE i profili ju`ne Morave. [Snimanje 1924. godine].
     Beograd, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

129. KELLER, Otto
     Vorlegebl„tter fr das Tiefbauzeichnen.
     Leipzig, Bernh. Friedr. Voigt, 1903. 26 listova s
     tablama, 32 X 25 cm.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Detalji niskogradnje: kanali, mostovi, `eljeznice, vodovodi ...

130. LIEBOLD, B.
     Ziegelrohbau.
     Holzminden, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

131. LIFSCHITZ, S.
     Bauakustik.
     Stuttgart, 1930.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
132. LUGER, Otto
     Lexicon der gesamten Technik und ihrer Hilfswissenschaften.
     Stuttgart - Leipzig, Deutsche Verlags - Anstalt, 1904-19...
     26 X 18 cm. [Svezak 1-8]. Manjka jedan svezak.
     (Dru{tvo in`enjera i tehni~ara u Splitu)
     Enciklopedija tehni~kih znanosti.

133. MAZZOCCHI - MARZORATI
     Il codice del perito misuratore...
     Milano, Ulrico Hoepli, 1905. 530 str. sa sl. + 64. 15 cm.
     (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)
     Zbirka propisa i prakti~nih podataka za mjerenje i procjenjiva 
     nje gra|evinskih radova. Priru~nik za in`enjere, arhitekte,    
     nadstojnike gradnji, poduzetnike, industrijalce i trgovce      
     gra|evinskog materijala, vlasnike i upravnike zgrada.

134. NICCOLI, Vittorio  
     Construzione ed economia dei fabbricati rurali.
     Milano, [Ulrico Hoepli], 1906.
     (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)

135. PESENTI, Cesare
     Il cemento armato e la sua applicazione pratica.
     Bergamo, 1906.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

136. PRVOT, C.
     Gestaltungslehre.
     Leipzig, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

137. RACCOLTA di progetti di costruzioni in terra ed in
     muratura.
     [s.l.], [s.a.]. 14 listova s tablama 49 X 36 cm.
     Manjkavo.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Detaljni nacrti objekata na cestama.

138. RIZZI, Giuseppe
     Impiego e prove dei materiali idraulici-cementizi.
     Milano, Ulrico Hoepli, 1906. 263 str. sa sl. + 64 str. 15 cm.
     (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)
     Vrste, propisi i na~ini ispitivanja hidrauli~nih veziva.

139. SŽCHSISCHE Baumeister - Prfungsarbeiten.
     Leipzig, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

140. SANDRI, Carlo
     Manuale pel Calcolo dei canali in terra ed in muratura.
     Milano, Ulrico Hoepli, 1908. 305 str. sa sl. 15 cm.
     (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu).
     Prora~uni i tablice za dimenzioniranje kanalizacionih cijevi
     u zemlji i u zidovima.

141. SCHIFFMANN, C.
     Wasserbau - Entwrfe...
     Leipzig, Otto Spamer, 1911. 72 str. sa sl. + 50 listova
     s tablama 25 X 36 cm.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Gra|evne konstrukcije. Niskogradnja.

142. SCHMID, H.
     Steinmetz-Arbeiten im Hochbau.
     Wien, Carl Graeser, 1888. 18 listova s tablama u bojama
     52 X 37 cm. Manjkavo.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

143. SCHMID, H.
     Steinmetz-Arbeiten im Hochbau. Vorlagebl„tter zum...
     Wien, Carl Graeser, 1895. 15 listova s tablama 54 X 39 cm.
     Manjkavo.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Klesarski radovi u visokogradnji.

144. SCH™LER, R.
     Die Eisenkonstruktionen.
     Leipzig, 1909.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

145. SCHOSTBERGER, H.
     Bautechniks.
     Berlin, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

146. SCHWALB, T.
     Die Baukunde.
     Wien, 1907.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

147. SIEDLER, J.
     Bauforschungen.
     Berlin, [s.a.].
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

148. SONNE, E.
     Handbuch der Ingenieurwissenschaften.
     Leipzig, 1887.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

149. SUI fiumi e torrenti trattato.
     Venezia, 1818.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

150. šBERSICHTLICHE Zusammenstellung von Dachconstructionen „lterer 
     u. neuerer Zeit.
     Hannover, 1850/51. [8] str. + 27 listova s tablama 31 X 44 cm.
     SAMMLUNG von... Zeiten. [5] str. + 23 lista s tablama 31 X 44  
     cm.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Drvene krovne konstrukcije i tlocrti povijesnih zgrada.

151. UNTERSICHT, E.
     Zweier Deckensysteme.
     Wien,1908.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
  
152. WEYRAUCH, R.
     Hydraulisches [...].
     Stuttgart, 1909.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)




                          UMJETNI^KI OBRT




153. BEER, Johann
     Chorgestuhl in der Certosa bei Pavia...
     Wien, Anton Schroll & Co., 1894. 12 presavijenih
     listova s tablama 62 X 39 cm.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Detaljni crte`i korskih sjedala samostana Certosa u Paviji.


154. BINETTI-VERTUA, Caterina
     Trine e donne siciliane.
     Milano, Ulrico Hoepli, 1911. 185 str. + 84 lista s tablama. 
     29 cm .
     ([kola likovnih umjetnosti u Splitu)
     Povijesni prikaz vezenja i ~ipkarstva kao oblika narodne       
     umjetnosti i obi~aja me|u `enama na Siciliji. Reprodukcija     
     karakteristi~nih radova.

155. BOSSERT, [Helmuth] Th.
     Volkskunst in Europa...
     Berlin, Ernst Wasmuth, [1926.]. XII + 46 str. + 132 lista s
     tablama. 38 cm.
     ([kola likovnih umjetnosti u Splitu)
     Brojni primjeri ukra{ivanja.

156. JAMNIG, C. - RICHTER, A.
     Die Technik der gekl"ppelten Spitze...
     Wien, Spielhagen & Schurich, [1886].
     41 list s tablama i tekstom 46 X 31 cm.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Sustavni prikaz ~ipkarstva.

157. LEHRMITTELBLŽTTER fr Fachschulen.
     Wien, Josef Eberle, [s.a.].
     Manjkavo.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)

158. LESSING, Julius
     [Vorbilder-Hefte aus dem Kgl. Kunstgewerbe Museum].
     Berlin, [s.a.]. Listovi s tablama.
     [Svezak 2.] - Rahmen - [s.a.].
     [Svezak 4.] - Rahmen - [s.a.].
     [Svezak 8.] - Gotische Mobel - [1889].
     [Svezak 14.] - Italienische Mobel - [1893].
     (Ante Sapunar, prof.)
     Crte`i i fotografije starinskog namje{taja.

159. LOEBER Jun, J. A.
     Das Batiken...
     Oldenburg I. O., Gerhard Stalling, [1925.]. 110 str. sa sl. + 34
     str. s tablama. 25 cm.
     ([kola likovnih umjetnosti u Splitu)
     Prikaz indonezijske narodne umjetnosti.

160. SMOLKOVA Marie A. - BIBOVA Regina
     Krajky a krajk «stv¡ lidu slovansk‚ho v ^ech ch, na Moravk, ve 
     Slezsku a Uh. Slovensku.
     Praze, [vlast. nakl.], 1908. 62 lista s tablama 41 X 29 cm.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     ^ipkarski radovi.

161. SMUTNY, Wenzel
     Vorlagen fr Wagner. Landwirtschaftliche Arbeiten...
     Wien, Carl Graeser, 1898. 21 list s tablama i tekstom, 
     60 X 42 cm.
     Manjkavo.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
162. SPOMENICA 25-godi{njice [1908-1933] Dr`avne mu{ke i `enske
     zanatlijske {kole. 40-godi{njice [1893-1933] Stru~ne produ`ne
     {kole [{egrtske {kole] u Splitu.
     Split, "Novo doba", 1933, 128 str. sa sl. 23 cm.
     (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)

163. STORCK, Joseph
     Einfache M"bel im Charakter der Renaissance...
     Wien, Lehmann und Wentzel, [1875]. 12 listova s tablama 54 X 39 
     cm +  8 presavijenih listova.
     (Sveu~ili{na knji`nica u Splitu)
     Nacrti namje{taja u renesansnomu stilu.

164. VOLKSKUNST der Balkanl„nder.
     Wien, 1919. [?] str. sa sl. + 26 listova s tablama.
     Knjiga je velikoga formata.
     (Etnografski muzej u Splitu)
     Prikazane su narodne no{nje i rukotvorine od nakita i tekstila;
     glazbeni instrumenti, posu|e, namje{taj i zgrade.




                               RAZNO




165. FORTIS, Alberto
     Reise in Dalmatien.
     Bern, 1776.
     (Etnografski muzej u Splitu)
     Njema~ki prijevod glasovite knjige talijanskoga prirodoslovca 
     i putopisca. Ovo izdanje je samo dvije godine mla|e od onoga
     prvog, objelodanjena u Veneciji 1774.

166. LESSING, Gotthold Ephraim
     Lessings Werke.
     Berlin, Bibliographiche Anstalt, [s.a.]. 16 cm.
     Band 1-2, 392 str.
     Band 3-4, 389 str. Gotica.
     (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)

167. Die MILITŽRISCHEN Ereignisse im V"lkerkrieg 1914-1917.
     [Kriegs Karte. - 1 : 2.850.000].
     Mnchen, Von der Kriegshilfe..., [1914-1917]. Zemljopisne
     karte presavijene na 34 X 23 cm.
     1 ter Teil - 1914 - 15. - 21 list
     2 ter Teil - 1914 - 15. - 27 listova
     3 ter Teil - 1914 - 16. - 25 listova
     5 ter Teil - 1914 - 17. - 13 listova
     (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)

168. SCHILLER, Friedrich
     Schillers s„mtliche Werke.
     Berlin, Bibliographische Anstalt, [s.a.]. 16 cm.
     Band 1-3. - 251 str.
     Band 4-6. - 252 str.
     Band 7-9. - 332 str.
     Band 10-12. - 261 str.
     Gotica.
     (Gra|evinsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)

169. SHAKESPEARE, William
     Shakespeares dramatische Werke... T. 7-9. 
     Berlin, Bibliographische Anstalt, [s.a.]. 189 str. 16 cm.
     Gotica.
     (Graditeljsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)

170. WOLF, Anton Alois
     Deutsch = slovenisches W"rterbuch...
     Laibach, 1860. 23 cm.
     Theil 1. - A-L - 984 str.
     (Gra|evinsko industrijsko-obrtni~ka {kola u Splitu)



Kao dokaz pripadnosti navedenih publikacija Knji`nici C.K. Obrtni~ke
{kole u Splitu uzimala se naljepnica na omotu, odnosno `ig istoimene
[kole utisnut na prvim stranicama publikacije. U popisu publikacija
nastojao se po{tivati redoslijed: ime autora, naslov djela, mjesto
izdavanja, nakladnik, godina izdavanja, broj stranica, veli~ina i
napomena. U zagradama je naveden sadanji vlasnik odnosne publikacije.
Napomene napisane ispod ovoga dijela popisa odnose se na sadr`aj
publikacije. Tamo gdje je sadr`aj razvidan iz sama naslova nije se
posebno bilje`io. Publikacije koje su uvr{tene u popis s manjkavim
podacima jesu one do kojih se nije moglo do}i.





                           KAZALO OSOBA



ANDREANI I.                                            28

ARCHINTI LUIGI                                         29
(1852-1902), talijanski slikar i povjesni~ar umjet-
nosti iz Milana. Poznatiji pod pseudonimom Chirtani.

BALLACH E.                                             103

BASILE ERNESTO                                         36
(1857-1932), talijanski arhitekt, profesor na 
Sveu~ili{tu u Palermu.

BAZALI M.                                              104

BEDER M.                                               105, 106, 107

BEER JOHANN,                                           153
pomo}ni u~itelj na C.K. Dr`avnoj obrtni~koj {koli 
I. kotara u Be~u.

BETHKE HERMANN,                                        39, 40, 41
arhitekt

BIANCHI CARLO,                                         30
in`enjer

BIBOVA REGINA                                          160

BINETTI - VERTUA CATERINA                              154

BLANC CHARLES                                          2, 3
(1813-1882), francuski povjesni~ar umjetnosti.

BOSSERT HELMUTH THEODOR,                               155
(1889-1961), njema~ki filolog i arheolog.

BRAUSEWETTER A.,                                       42
arhitekt i profesor na C. K. Dr`avnoj obrtni~koj 
{koli u Brnnu.

BREYMANN G.                                            109

BUCHER B.                                              110

CAPPA SCIPIONE,                                        43, 44
in`enjer

CAROTTI GIULIO,                                        4, 5
dr. profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u 
Milanu te na Sveu~ili{tu u Paviji.

CASALI ICILIO,                                         45, 46
in`enjer

CAVALAZZI ANTONIO,                                     30
arhitekt

CURIONI G.                                             49, 50, 51

[DAUCK]                                                1

DIEFENER A.                                           52

[DIFEEUR] D.                                           111

DOLE@AL E.                                             112

DRECHSLER [?],                                         102
kipar

DVOªAK MAX                                             19
(1874-1921), austrijski povjesni~ar umjetnosti i 
konzervator. Profesor na be~komu Sveu~ili{tu.

EBELIN E.                                              7

EISENLOHR LUDWIG                                       53
(1851-   ), njema~ki arhitekt.

EMPERGER F.                                            114

[ENGEL]                                                115

ERLWEIN HANS                                           54
(1872-   ), njema~ki arhitekt.

ESQUI PIERRE                                          55
(1853-   ), francuski arhitekt.

[FIDERMAN K.]                                          10

FIEDLER L.,                                            56, 57, 58
arhitekt

FISCHER VON ERLACH J.B.                                99
(1656-1723), austrijski graditelj.

FOLNESICS HANS                                         11
(1886-1922), austrijski povjesni~ar umjetnosti i 
konzervator.

FORMENTI CARLO,                                        116, 117
profesor na Tehni~kom institutu u Milanu.

FORTIS ALBERTO                                         165
(1741-1803), talijanski prirodoslovac i putopisac.

[FUITER G.]                                            118

[GIOVANNI C.]                                          59

GONIN FRANCESCO                                        1
(1808-1889), talijanski slikar i rezbar iz Torina.

GORNOSTAVA H.                                          12

GRšNER [?]                                             60

GUAZZARONI [A.]                                        61

[HABERHALT] K.                                         119

[HAENEL]                                               62

HEGELE MAX,                                            63
arhitekt.

HERZBERG B. F.                                         13

HESKY CARL,                                            120, 121, 122,
arhitekt i upravitelj C. K. Dr`avne obrtni~ke          123, 124
{kole u Trstu.

HILDEBRANDT JOHANN LUCAS                               99
(1668-1745), austrijski graditelj.

HOCH JULIUS,                                           125
in`enjer, nadu~itelj u Gra|evno-obrtni~koj {koli
u Lbecku.

IDERMAN K.                                             14

[ISCHARMANN]                                           62

JAMNIG C.,                                             156
upravitelj Obrtni~ke {kole u Be~u.

JANSSEN T.                                             126

KELLER OTTO,                                           129
upravitelj Gra|evno-stru~ne {kole u Rossweinu.

KLASEN J.                                              68

KOCH ALEXANDER                                         6

LAERGE J.                                              15

LAMBERT ANDR                                          16

LEHNER J.                                              69

LEIXNER OTHMAR,                                        70
arhitekt.

LESSING GOTTHOLD EPHRAIM,                              166
(1729-1781), njema~ki dramski pisac, pjesnik 
i kriti~ar.

LESSING JULIUS                                         158

LEVI C,                                                71
in`enjer i profesor

LIEBOLD B.                                             72, 130

LIFSCHITZ S.                                           131

LOEBER JUN J. A.                                       159

LUGER OTTO                                             132

MACKOWSKY W.                                           73

MADER ED.                                              69

MAGRINI E.                                             74

MALAGUZZI VALERI FRANCESCO                             75
(1867-1928), grof, talijanski povjesni~ar 
umjetnosti i likovni kriti~ar iz Reggio Emilije.
MANTZ PAUL                                             3

MARTINELLI DOMENICO                                    99
(1650-1718), sve}enik, talijanski graditelj
i crta~ iz Lucce.

MARZORATI E,                                           133
in`enjer.

MAYER K.                                               76

MAZZOCCHI L.,                                          133
in`enjer.

MEDUNA GIAMBATTISTA                                    77
(1800-1880), talijanski graditelj, 
`ivio i djelovao u Veneciji.

MELANI ALFREDO                                         78
(1860-1928, talijanski arhitekt, povjesni~ar 
umjetnosti i profesor iz Pistoje.

[MENSUEL J.]                                           79, 80

MEYER F.                                               17

MILIZIA FRANCESCO                                      81
(1725-1798), talijanski graditelj i pisac, 
pobornik klasicizma.

MONTICELLI GUISEPPE                                    8

MORGARI RUDOLPH                                        1
81827-1909), talijanski slikar i profesor 
na Akademiji likovnih umjetnosti u Torinu.

NEUMEISTER ALBERT                                      82
(1855-    ), njema~ki arhitekt.

NICCOLI VITTORIO                                       134

NICOLE M. D.                                           83

NIEMANN GEORG                                          84
(1841-1912), austrijski arheolog.

[NOACH]                                                115

OSTENDORF F.                                           85
PAULN MAX,                                             86
izdava~ i urednik.

PESENTI CESARE                                         135
(1860-1933), talijanski gra|evinski in`enjer.

PLE^NIK JO@E                                           94
(1872-1957), slovenski arhitekt, profesor na 
pra{koj Akademiji i na ljubljanskomu Sveu~ili{tu.

PRVOT C.                                              136

RAME DANIEL                                           87
(1806-1887), francuski graditelj.

RASCHDORFF JULIUS                                      88
(1823-1914), njema~ki arhitekt, profesor na
Tehni~koj visokoj {koli u Berlinu, suradnik
C.K. Akademija umjetnosti u Berlinu, Be~u
te u Belgiji.

RICHTER A.,                                            156
u~iteljica ~ipkarskog odjeljenja na 
Obrtni~koj {koli u Be~u.

RIZZI GIUSEPPE,                                        138
industrijski kemi~ar.

RONCHETTI G.,                                          20  
slikar.

SANDRI CARLO,                                          140
in`enjer.

SCHARROO P. W.,                                        89
drugi predsjedavaju}i Nizozemskog 
Olimpijskog komiteta.

SCHIEFTHALER F.                                        90

SCHIFFMANN C.,                                         141
profesor, gra|evni in`enjer i nadu~itelj na
Tehnikumu u Bremenu.

SCHILLER FRIEDRICH                                     168
(1759-1805), njema~ki pjesnik, dramski pisac
i povjesni~ar.


SCHMID H.,                                             142, 143
in`enjer i u~itelj na C. K. Dr`avnoj
obrtni~koj {koli u Be~u.

SCH™LER R.                                             144

SCHOSTBERGER H.                                        145

SCHUSTER FRANZ                                         91
(1892-1972), austrijski arhitekt i pisac.

SCHWALB T.                                             146

SELVA ANTONIO,                                         77
talijanski graditelj.

SENJANOVI] PETAR                                       92
(1877-1955), hrvatski gra|evni in`enjer.

SHAKESPEARE WILLIAM                                    169
(1564-1616), engleski dramski pisac.

SIEDLER J.                                             147

SMOLKOVA MARIE A.                                      160

SMUTNY WENZEL,                                         161
{kolski odgojitelj.

[SOAVE]                                                1

SONNE E.                                               148

SONNER M.                                              93

SPELTZ A.                                              21

SPEMANN WILHELM                                        22
(1844-1920), njema~ki nakladnik.

STEIGL FRANZ                                           23

STORCH JOSEPH,                                         163
profesor na Umjetni~ko-obrtni~koj {koli pri
Austrijskomu muzeju za umjetnost i industriju.

STRAJNI] KOSTA                                         94
(1887-   ), srpski slikar i umjetni~ki kriti~ar.

STRZYGOWSKI JOSEF                                      24
(1862-1941), austrijski povjesni~ar umjetnosti.

TESTA PAOLO                                            8

UNTERSICHT E.                                          151

VASI] MILOJE M.                                        96
(1869-1956), srpski arheolog i povjesni~ar 
umjetnosti, profesor na Sveu~ili{tu u Beogradu.

VIEHWEGER AUGUST                                       97
(1836-1919), njema~ki arhitekt, gra|evni 
savjetnik i u~itelj na Kraljevskoj stru~noj
gra|evnoj {koli u Leipzigu.

WEYRAUCH R.                                            152

WILS JAN,                                              89
arhitekt.

WINKELMANN IOHANNES                                    27
(1717-1768), njema~ki arheolog, povjesni~ar 
umjetnosti i antikvar, jedan od za~etnika klasicizma.

WOLF ANTON ALOIS                                       170

ZAHN RICHARD,                                          101
arhitekt u Weissbachu.

ZANETTI G.                                             95

ZEYER [?],                                             102
kipar.




     U kazalu su obuhva}ena sva osobna imena koja se javljaju u
popisu publikacija. U obzir nisu uzeta imena sadanjih vlasnika
publikacija, a ni imena nakladnika koja su pak obuhva}ena zasebnim
kazalom. Uz imena slijede osnovni podaci o poznatijim osobama.
Brojevi na desnoj strani upu}uju na redni broj publikacije u Popisu
u kojoj se odnosno ime pojavljuje.


                                           Viktor [kovrlj




                         KAZALO NAKLADNIKA



BASSANO
Giuseppe Remondini e figli

BEOGRAD
Izdava~ka knji`arnica Gece Kona
- - -

BERGAMO
Istituto italiano d'arti grafiche
- - -

BERLIN
Bibliographische Anstalt
Bruno Hessling
Ernst Wasmuth
Otto Baumg„rtel
W. Spemann
- - -



BERN
- - -

DARMSTADT
Verlagsanstalt A. Koch

DRESDEN
- - -   

HANNOVER
Gebrder J„necke
- - -   

HOLZMINDEN
- - -  

K™FLACH
- - -

LAIBACH
- - -

LEIPZIG
Baumg„rtners Buchhandlung
Bernh. Friedr. Voigt
Deutsche Verlags-Anstalt
E. A. Seemann
Friedr. Wolfrum & Co.

J.  M. Gebhardt's Verlag
Otto Spamer
- - -


LONDON
- - -

MILANO
Francesco Vallardi
Ulrico Hoepli


- - -

MšNCHEN
- - -

OLDENBURG I. O.
Gerhard Stalling

PARIS
Amyot
Andr‚, Daly Fils & Cie
Charles Schmid
Ducher & Cie
Henri Loones
- - -

PETERBURG
A. Reinbot

PRAZE
- - -

SPLIT
Novo doba
- - -

STUTTGART
Deutsche Verlags-Anstalt
J. Engelhorn
Konrad Wittwer
W. Spemann
- - -



TORINO
Augusto Federico Negro
C. Crudo & C.
- - -


VENEZIA
Stabilimento Antonelli
- - -

WIEN
A. Pichlers Witwe & Sohn
Ad. Lehmann
Alfred H"lder
Anton Schroll & Co.
Carl Graeser
Friedr. Wolfrum & Co.

Josef Eberle
Lehman und Wentzel
Spielhagen & Schurich
Union Baugesellschaft
- - -



ZAGREB
^elap i Popovac

81


96
127, 128


8
135


166, 168, 169
102
88, 155
89
22
13, 15, 38, 54, 73, 85,
104, 114, 115, 145, 147,
158


165


6


103


125
150


72, 130


86


170


68
101, 129
132
42
32, 56, 57, 58, 60, 63,
69, 70  
97
141
14, 17, 24, 62, 82, 108,
118, 136, 139, 144, 148


25


29, 75, 78
4, 5, 20, 28, 45, 46,
71, 74, 116, 117, 133,
134, 138, 140, 154
31, 64, 109


167


159


87
1
55
65, 66, 83
2,3
21, 25, 79, 80


18


160


162
92



132
53
40, 41
22
39, 105, 106, 107, 110,
131, 152


43
30, 36, 47, 48
9, 49, 50, 51, 59, 61,
98


77
149


23
99
84
19, 33, 34, 153
123, 124, 142, 143, 161
32, 56, 57, 58, 60, 63,
69, 70
26, 157
163
156
67
11, 35, 76, 90, 100, 112
113, 119, 120, 121, 122,
146, 151, 164


94




Brojevi na desnoj strani upu}uju na redni broj publikacije u Popisu. 
Crtice u kazalu su stavljene tamo gdje nije bilo sigurnih podataka o 
nakladniku odnosne publikacije.



                                               Viktor [kovrlj


                                              




         THE FORMER CRAFT SCHOOL IN SPLIT AND ITS LIBRARY


                              SUMMARY



     Under the influence of industrial development in Europe, the
middle class was formed with a certain delay in Croatia in the 19th
century. Craft guilds, being organized in an obsolate way, became an
obstacle to further economic progress and were abolished. It was at
that time that craftsmen began to obtain vocational instruction. In
Dalmatia, the first courses were introduced by the French who ruled
the province, but, owing to the short duration of their government,
no remarkable results were achieved.

     After the fall of the province under Austrian domination in 1814
and a certain stagnation at the beginning, in the second half of the
century condition was gradually improving. At that time our craftsma-
sters had deficient general knowledge and poor craft skills as well.
Domestic products were of bad quality and were selling poorly.

     It was Split that set a good example in the first attempts to
systematically organize vocational education. As early as 1863, a
course for craftsmen was introduced, but it was short-lived. In 1890
new steps were taken in that regard. The Craft School of Advanced
Training was established as part of the Realgymnasium. It was
organized as an evening school giving its attendants just the basic
knowledges.

     The end of the 19th century saw the foundation of regular
vocational schools in Croatia, the first one being the Craft School
in Zagreb opened in 1882 thanks to I. Kr{njavi. The young men from
Dalmatia too attended that school at the beginning. 

     Organizing instruction for craftsmen in Dalmatia itself became
a matter of great interest in the first years of the 20th century.
Under the pressure of the regional members of the Parliament of
Vienna, the ministry gave its assent and consequently, the Skilled
Craft School was opened in Split in 1907. Shortly afterwards engineer
Kamilo Ton~i} became the director of that school. After having
visited similar educational institutions in the state, he patterned
the new school after their model. It soon became one of the best
schools in the whole of Croatia. Lectures were given by the eminent
cultural workers and specialists, such as the painter E. Vidovi}, the
musician J. Hatze, the writer D. [imunovi}, and the engineer P.
Senjanovi}. In 1909 the school was brought to a higher level and was
named the School of Building Trade and Arts and Crafts. It had a
great number of departments and also, depending on the actual needs,
some courses were occasionaly held there. The most popular among male
trades were building trades, stone-mason's trade, and furniture
designing and manufacturing. There were classes for girls as well,
and also drawing-rooms for external attendants. By the number of
pupils enrolled, the school became the largest in Split. Moreover, it
was unable to receive all the young men who wished to attend it.

     In Dalmatia, the craft schools were established, somewhat later
than in Split though, also in Zadar and Kor~ula, but they were of
less significance. The school in Split remained open also between the
world wars when it was called the State Boy's and Girl's Trade
School. It continued to exist for some time afterwards until it was
rashly abolished by a school reform. In the school year 1992-93, it
was reopened as the School of Building Trade and Industrial Art.
However, the most fruitful period of the school activities was that
from 1907-1914.

                            x    x    x

     The Craft School in Split possessed a rich library containing
valuable belletristic works and technical publications. The library
was founded in 1907, and only three years later it numbered 1,000
volumes. The library holdings were constantly increasing, but there
are no precise data left about that. When the Craft School was closed
down after World War II, the books were distributed among the schools
which had succeeded it. In addition, a large number of publications
were scattered or destroyed, the reason being that a part of
practical knowledge they covered was out of date.
 
     The original inventory book has never been found and therefore
it cannot be exactly established what was stocked in the library and
where the books came from. On this occasion an attempt has been made
to find out, evaluate and process according to library principles
what has remained of the library collection. Nearly 170 books
covering special subjects have been found or in some other way
identified. These books are nowadays dispersed either in various
cultural and educational institutions or in private houses, namely in
the University Library of Split, the School of Building Trade and
Industrial Art, the School of Visual Arts, the Gallery of Art, the
Archeological Museum, the Society of Technicians and Engineers, and
elsewhere.

     The books available now was printed from 1818-1930. The majority
of them, however, date from the second half of the last century and
the begining of this century. A certain number of books, which had
been published before the library was established, were donated by
individuals and by other libraries as well, especially those from
Vienna. The books, according to the subject-matter they cover, can be
classified into four basic groups: the visual arts, the architecture,
the civil engineering, and the applied art.

     The visual arts are chiefly represented with the works of art
history, some narrower subjects, and decorations. There are also
quite a few periodicals that were being issued at the beginning of
the 20th century. In the collection of books, the field of architec-
ture is covered best. The most important among such publications are
the books on Austria, Germany and Italy, dealing in particular with
the historicist styles and secession in these countries. A group of
books on the civil engineering cover building structures, installati-
ons, statics, geodesy, and building materials.

     To a lesser extent the books feature decorative arts. Particu-
larly valuable among them are the albums of period furniture designs,
the books containing patterns for modelling useful objects, the
monographs about interior decorations, and handiwork and embroidery
for women. The books were written by the eminent European historians
of art and by the famous architects, and were published by the most
respectable publishing houses of that time. The preserved copies are
large in size and they are richly designed.

                            x    x    x

     The facts stated about the contents of the former Craft School
library prove the great value of its holdings. The library has a dual
importance: original and present-day. It is a pedagogical, culturolo-
gical, and scientific phenomenon. The library shows indirectly the
level of instruction at the school and also the skills of the
craftsmen trained there. Although Split was just a small provincial
town at the turn of the century, it apparently was a spiritually
developed place. Judging by the structure of the library, the school
mantained relations with European centres and it regularly kept track
of significant new publications. Consequently, the teachers were well
informed about the latest professional achievements and were able to
transfer them to students. The books that were stored in the Craft
School, although being first-class publishing products and approxima-
tely a hundred years old, in European relations are not rearities.
However, in these still narrow circumstances of ours, many of them
are unique copies and therefore precious both as the sources of
information and as comparative material. Owing to its valuable
collection, the library of the former Craft School in Split could
play a special part in the future scientific and research work at the
university and other cultural and educational institutions in Split
and its region.

               For all the reasons mentioned, it would be useful to gather the
extant books and to keep them in one place as a separate thematic
unit. The books should be put under the protection of law as a
movable monument of culture, for they fully deserve that.








  LA SCUOLA R.I. D'ARTI E MESTIERI A SPALATO E LA SUA BIBLIOTECA


                             RIASSUNTO



     Sotto l'influsso dello sviluppo industriale nell'Europa del XIX
secolo si form• in Croazia con un certo ritardo la classe borghese.
Furono aboliti i ceti d'artigiani, i quali con la loro struttura
invecchiata ostacolavano l'ulteriore progresso economico. All'inizio
del secolo i Francesi, che allora governavano la Dalmazia, fondarono
dei primi corsi, ma per la breve durata della loro dominazione non si
raggiunsero risultati significativi.

     Dopo che la Provincia fu ceduta all'Austria nel 1814, si ebbe un
ristagno, ma nella seconda met… del secolo la situazione gradualmente
migliorava. In quel tempo i nostri mastri avevano l'istruzione
difettosa e poco conoscevano le discipline. I prodotti domestici non
erano di qualit…, perci• a stento venivano venduti.
Nei primi tentativi di un organizzazione sistematica dell'istruzione
professionale avanzava la citt… di Spalato. Gi… nel 1863 fu fondato
un corso per artigiani, per• fu di breve durata. Nel 1890 presso il
Grande liceo a Spalato inizi• a operare la Scuola di perfezionamento
per artigiani. Era organizzata come scuola serale, mentre agli
frequentatori porgeva nozioni elementari. Verso la fine del secolo in
Croazia cominciarono a lavorare le scuole tecniche regolari. La prima
fu la Scuola d'arti e mestieri a Zagabria, aperta nel 1882 con la
premura di I. Kr{njavi. Inizialmente in questa scuola studiavano
anche ragazzi della Dalmazia.
Nei primi anni del '900 divenne assai attuale l'organizzazione
d'istruzione per artigiani nella stessa Dalmazia. Sotto la pressione
di rappresentanti regionali nel Parlamento a Vienna nel 1905 il
Ministero diede il concesso per l'apertura della Scuola d'arti e
mestieri a Spalato, il che si realizz• nel 1907. Il preside della
scuola divenne ing. Kamilo Ton~i}, che aveva visitato istituzioni
simili nello Stato e secondo la loro struttura organizz• la nuova
scuola. Questa presto divenne una delle migliori in tutta la Croazia.
Vi insegnarono noti personaggi di cultura e specialisti fra i quali
pittore E. Vidovi}, musicista J. Hatze, letterato D. [imunovi} e
ingegnere P. Senjanovi}. Nel 1909 la Scuola fu elevata al livello
superiore e ricevette il nome nuovo: Scuola d'edilizia, d'arti e
mestieri. Questa ebbe un gran numero di reparti e di corsi, a seconda
del bisogno concreto. Fra le discipline maschili venivano insegnate
di pi— edilizia, lapidaria, modelattura e lavorazione di mobili. Vi
furono anche i reparti per le ragazze, nonch‚ le sale da disegno per
gli iscritti esteriori. Secondo il numero degli allievi la scuola fu
la pi— grande a Spalato, eppure non pot‚ accettare tutti i ragazzi
interessati.
Oltre a Spalato, un po' pi— tardi in Dalmazia furono aperte le scuole
d'arti e mestieri a Zara e a Curzola, ma il loro influsso non fu
grande. La Scuola a Spalato continu• a lavorare anche fra le due
guerre come la Scuola statale di mestieri maschile e femminile. 
Esisteva anche dopo il 1945, ma negli anni succesivi con la riforma
scolastica fu abolita frettolosamente. Nell'anno scolastico 1992/93
si apre di nuovo come la Scuola d'edilizia, d'industria e d'arti e
mestieri. Tuttavia, il suo periodo pi— fertile fu quello fra il 1907
e il 1914.

     La Scuola d'arti e mestieri a Spalato ebbe la sua ricca
biblioteca con libri preziosi di belle lettere nonch‚ pubblicazioni
specializzate. Fu fondata nel 1907. Gi… tre anni dopo ebbe circa 1000
libri. La collezione successivamente aumentava, ma ne mancano notizie
pi— esaurienti. Con l'abolizione della Scuola dopo la seconda guerra
mondiale, i libri venivano portati e sparsi fra le scuole eredi. Un
gran numero di libri fu portato via e distrutto, dato che la parte
delle conoscenze pratiche, che vi erano esposte, diventarono
invecchiate. L'inventario originale della Biblioteca non si trov•,
cosicch‚ non si sa precisamente n‚ la quantit… e il contenuto di quei
libri, n‚ la loro provenienza. In quest'occasione si voleva accerta-
re, elaborare professionalmente e valorizzare quello che rest• di
essi. Furono trovati, o in qualche altro modo identificati, circa 170
libri specializzati. Questi si trovano oggi presso le numerose scuole
e le istituzioni culturali della citt…, nonch‚ fra le persone
singole: nella Biblioteca universitaria, nella Scuola di edilizia,
d'industria e d'arti e mestieri, nella Scuola di belle arti, nella
Galleria d'arte, nel Museo archeologico, nella Societ… d'ingegneri e
tecnici e altrove.
I libri che ora ci sono accessibili furono stampati fra il 1818 e il
1930. Il numero pi— grande raccoglie quelli dalla seconda met… del
secolo scorso fino all'inizio di questo secolo. Una parte di libri fu
pubblicata prima della fondazione della Biblioteca e vi arrivarono
attraverso i doni di varie persone, ma anche dalle altre biblioteche,
particolarmente da quelle a Vienna. Secondo i temi trattati, i libri
si possono raggruppare in quattro unit… fondamentali: belle arti,
architettura, edilizia ed arte applicata. Nell'ambito di belle arti
domina storia della pittura, alcuni temi particolari e le decorazio-
ni. Inoltre vi sono presenti alcune riviste che furono in corso
all'inizio del secolo. Fra i libri i pi— numerosi sono d'architettu-
ra, e in primo luogo quelli che riguardano l'Austria, la Germania e
l'Italia, prevalentemente la secessione. Il gruppo dei libri
d'edilizia si riferisce a costruzioni, instalazioni, statistica,
geodesia e materiali.
Un unit… pi— picola tratta l'arte applicata. Vi sono molto preziose
le cartelle con disegni di mobilia conforme allo stile, i libri con
modelli per lavorazione di vari oggetti, le decorazioni d'interno e
le monografie su lavori a mano e con ricami per le donne.
Gli autori dei libri sono riconosciuti storici europei d'arte e
architetti eminenti, mentre gli editori sono le case editrici piu
rinomate in quell' epoca. I libri conservati sono di formato grande
e graficamente sono ben decorati.

     I fatti esposti sul contenuto della Biblioteca dell' ex Scuola
d'arti e mestieri a Spalato sono la conferma del grande valore di
questa collezione. La Biblioteca ha importanza molteplice: originaria
ed odierna. Si tratta di un fenomeno culturale, pedagogico, scienti-
fico e monumentale. Indirettamente la Biblioteca indica il livello
dell'insegmamento alla scuola e anche la professionalit… dei mastri
che uscivano da questa.
Anche se la citt… di Spalato dell'inizio del '900 era una piccola
citt… provinciale, il suo ambiente fu spiritualmente sviluppato. La
struttura della Biblioteca parla di contatti che la scuola coltivava
con i centri europei segnalando regolarmente tuto ci• che allora era
stampato di valore. In questo modo gli insegnanti furono in grado di
conoscere gli ultimi risultati delle loro discipline e di tramandarli
ai loro allievi.
Sebbene i libri, che si trovavano nella Scuola R.I. d'arti e mestieri
a Spalato, siano vecchi circa 100 anni e presentino somme imprese
editoriali, questi nei confronti europei non costituiscono una
rarit….  Intanto, nel nostro ambiente, ancora ristretto, molti sono
gli esempi unici e perci• preziosi in quanto fonte d'informazioni e
materiale comparativo.
Il ruolo della Biblioteca pu• essere importante in funzione del
lavoro di ricerca scientifica all'Universit… e di altre istituzioni
culturali e didattiche nella citt… e nei suoi dintorni.
A causa di tutto ci• finora esposto sarebbe utile raccogliere i libri
rimanenti e conservarli in un posto come unit… tematica. Inoltre i
libri dovrebbero essere protetti dalla legge in quanto monumenti
mobili di cultura, visto che lo sono.




                          POPIS GRAFI^KIH PRILOGA


1. Dekorativna figura s talijanske izlo`be u Torinu 1884. (1).
   (Broj u zagradama odgovara rednomu broju u Popisu publikacija.)
2. Detalj korskih sjedala iz samostana Certosa u Paviji (153).
3. Pompejanski ornament, uzorak za crtanje u {kolama (23).
4. Augustova vrata u Nimesu, rekonstrukcija izvornoga stanja i
   preobrazba u kraljevski zamak u XV. stolje}u. Rad arhitekta
   M. Germer-Duranda (66).
5. Arhitekt Max Hegele, obiteljske stambene zgrade (63).
6. Arhitekt Herman Bethke, nacrt slobodnostoje}e stambene
   ku}e s pro~eljem u opeci (41).
7. Izgled pala~e princa Eugena Franza, kneza Savojskoga u Be~u (99).
8. Arhitekti S. Lissoni i G. Mentasti, paviljon Alfredo de Berna-
   rdi na izlo`bi u Milanu 1906 (36).
9. Ernesto Basile, op}inska pala~a u Licati 1902. godina (36).
10. Arhitekt A. Brausewetter, detalj prozora u rusti~noj obradi
    (42).
11. Arhitekt A. Viehweger, proporcije korintskoga i rimskoga stilskog
    reda; crtano 1864. (97).
12. Arhitekt Otto Wagner, zidna dekoracija zgrade gradske `elje-
    znice u Be~u na Karlsplatzu. (58).
13. Detalji kapitela secesijske zgrade u Pragu (33).
14. J. Lehner, E. Mader, secesijski ukras zgrade (69).
15. H. Schmid, detalji za klesarske radove prozora (142).
16. Joseph Storck, nacrt za kabinet u renesansnomu stilu (163).